Listaj, ne skrolaj: Zašto fizičke knjige bolje hrane mozak od ekrana

Digitalni nas sadržaji “bombardiraju”, ali stranice još uvijek tiho pobjeđuju. Čitanje fizičkih knjiga nije samo nostalgično, ono mijenja mozak nabolje.

Miris stranica. Težina knjige u rukama. U kutu bilješka olovkom, na marginama mali tragovi tvojih misli. Možda ti se čini romantičnim. Možda zastarjelo, ali čitanje fizičkih knjiga nije samo emocionalno iskustvo. To je kognitivna vježba koja ima konkretne prednosti za mozak, koncentraciju i dugoročno mentalno zdravlje.

U doba e-knjiga, skrolanja i TikTok book haula vrijeme je da se podsjetimo na to zašto papir još uvijek vlada kad govorimo o pravom čitanju.

Što se događa u mozgu dok čitamo, a ne skrolamo

Višestruka istraživanja u području neuroznanosti i psihologije pokazala su da čitanje fizičkih knjiga aktivira dubinske mehanizme pažnje, razumijevanja i pamćenja.

Jedna studija sa Sveučilišta Stavanger u Norveškoj usporedila je dvije grupe čitatelja: jedni su čitali kratke priče na Kindlu, a drugi u tiskanom obliku.

Rezultat? Grupa koja je čitala fizičku knjigu znatno je bolje pamtila kronološki slijed događaja, osjećala veću emocionalnu povezanost i lakše je rekonstruirala fabulu

Papir, čini se, usidri informacije dublje u našem kognitivnom sustavu. Kad se čita fizičku knjigu, mozak ulazi u stanje dubokog fokusa (deep reading) – proces koji zahtijeva kognitivan napor, ali stvara osjećaj uranjanja i razumijevanja.

Za razliku od toga, čitanje na ekranu često je površno i fragmentirano, s tendencijom preskakanja, skimmanja i brzog zaborava. Zaslon nas uči tome da budemo brzi. Papir nas uči tome da budemo prisutni.

Prema kognitivnoj znanstvenici Maryanne Wolf, autorici knjige “Reader, Come Home”, digitalno čitanje mijenja strukturu našeg mozga tako da sve teže ulazimo u empatijsko, reflektivno čitanje, što je ključan aspekt razumijevanja literature (i ljudi).

Fizičke knjige pamtimo srcem i prstima

Zvuči banalno, ali naš mozak pamti gdje se nešto nalazi na stranici. Gdje ste pročitali onu rečenicu koja vas je pogodila. Taj osjećaj prostorne orijentacije ne postoji kod e-čitanja. Kad čitamo knjigu, naše oči i prsti formiraju “mentalnu mapu” sadržaja. To olakšava pamćenje, analizu i vraćanje na ključne dijelove. Digitalni tekst koji se skrola briše taj osjećaj stabilnosti.

Čitanje knjige nije samo proces dekodiranja slova. To je ritual i način za odvojiti se od buke. Fizička knjiga ne šalje notifikacije. Ne sjaji. Ne mami multitaskingom. Zato mnogi psiholozi preporučuju fizičko čitanje kao alate protiv anksioznosti i tehnike regulacije stresa. Prema istraživanju Sveučilišta Sussex, čitanje knjige samo šest minuta dnevno može smanjiti razinu stresa do 68 % – više od glazbe, šetnje ili čaja.

Papir pobjeđuje, ali žanrovi imaju moć

Naravno, nije svejedno što se čita. Roman s više slojeva, esej koji nas natjera na razmišljanje, pa i dobra krimi priča koja nas drži budnima. Svi oni treniraju različite mentalne mišiće.

Ako želite poboljšati empatiju i emocionalnu inteligenciju, okrenite se književnoj fikciji. Autori poput Elene Ferrante, Jhumpe Lahiri ili Zadie Smith vješto otvaraju unutarnje svjetove likova. Za povećanje fokusa i poboljšanje pamćenja čitajte trilere s kompleksnim zapletima (primjerice, Tanu French, Gillian Flynn). Ako vam treba intelektualni izazov, eseji, filozofska djela i memoari mogu potaknuti analitičko mišljenje.

Digitalno nije loše, ali je često lakši put

E-knjige su praktične. Audioknjige su sjajne za multitasking. Sve ima svoje mjesto.

Ali kad je u pitanju kvaliteta pažnje, dubina razumijevanja i emocionalna obrada – papir je još uvijek kralj. Ne morate čitati samo klasike, ali čitajte svjesno. Ne morate prekriti stan knjigama, ali neka barem jedna uvijek bude uz krevet.

Vaše vrijeme, vaše misli i vaš mozak zaslužuju više od još jednog ekrana. U svijetu koji vuče na skrolanje, vi okrenite stranicu. Čitanje fizičke knjige nije povratak prošlosti. To je povratak sebi samome.