Djetinjstvo ne bi smjelo biti fusnota u političkim programima, nego temelj na kojem gradimo
budućnost.
Na to podsjeća Nicola Graziano, predsjednik UNICEF-a Italija, predstavljajući Regionalnu
agendu za djetinjstvo i adolescenciju 2025.–2030., simbolično nazvanu „Stvari koje treba
učiniti“.
Ovaj dokument okuplja prijedloge i mjere za kandidate na regionalnim izborima u talijanskim
regijama Calabria, Campania, Marche, Puglia, Toscana, Valle d’Aosta i Veneto, s jasnim ciljem –
potaknuti političare da djecu i mlade ne promatraju kao statistiku, već kao stvarne sudionike
društva koje stvaramo.
Jer da bi zemlja napredovala, mora imati generacije koje rastu u sigurnom, poticajnom i
jednakom okruženju. UNICEF je u suradnji s mladima izdvojio pet ključnih područja na kojima treba djelovati: klimatske promjene, borbu protiv diskriminacije, obrazovanje, mentalno zdravlje i roditeljstvo. Iza svakog od tih pojmova krije se želja da svako dijete ima jednake prilike – ne samo da preživi, nego da procvjeta.
Obrazovanje koje otvara svijet
Iako Italija posljednjih godina bilježi napredak – stopa ranog napuštanja škole 2024. pala je na
9,8% – podaci pokazuju da se izazovi i dalje zadržavaju, osobito u većim gradovima i južnim
regijama.
Osim onih koji formalno odustaju od škole, postoji i tihi problem: tisuće mladih koji, iako
završavaju obvezno obrazovanje, iz njega izlaze bez osnovnih znanja i vještina za život i posao.
Pandemija je dodatno pojačala tu nejednakost.
Mladi koji su sudjelovali u izradi UNICEF-ove Agende poručuju da žele škole koje ih pripremaju
za život – ne samo za ispite. Sustav, kažu, i dalje previše vrednuje teoriju, a premalo praktična
iskustva, kreativnost i razvoj samopouzdanja. Učionice bi trebale biti mjesta koja otvaraju svijet,
a ne samo stranice udžbenika.
Mentalno zdravlje: tišina koja još uvijek boli
Tema mentalnog zdravlja među mladima više se ne može ignorirati. Prema podacima Svjetske
zdravstvene organizacije, anksioznost i depresija sve su češće među adolescentima – i Italija tu
nije iznimka.
Prema istraživanju organizacije WeWorld, više od 80% mladića i 90% djevojaka priznaje da se
svakodnevno nosi s tjeskobom. Samo trećina djevojaka zadovoljna je svojim tijelom, a čak 76%
želi promijeniti nešto na sebi – zabrinjavajući podatak koji pokazuje koliko pritisak izgleda i
uspjeha može biti težak u ranim godinama.
Još je teže kad o tim osjećajima nema s kim razgovarati. Mnogi mladići i dalje smatraju da je
pokazivanje emocija znak slabosti, a trećina tinejdžera osjeća nelagodu pri samoj pomisli da
potraži pomoć.
UNICEF zato predlaže snažnije ulaganje u psihološku podršku – i uživo i online – te edukaciju
nastavnika, savjetnika i zdravstvenih radnika. Uz to, potrebne su kampanje koje bi razbile
stigmu i naučile mlade da je u redu zatražiti pomoć. Jer briga o mentalnom zdravlju nije luksuz,
nego nužnost.
Odrastanje bez prepreka
Diskriminacija, bilo zbog porijekla, spola ili invaliditeta, i dalje je prepreka mnogim mladima.
Sudionici UNICEF-ova projekta traže da se djeci i tinejdžerima osiguraju sigurni prostori za
druženje i izražavanje, pristup obrazovanju i zdravstvenim uslugama, te mogućnosti za aktivno
sudjelovanje u društvenom životu.
Sport, volontiranje i kulturni programi, kažu, ne bi trebali biti privilegija nekolicine, nego mostovi koji povezuju različite svjetove.
Roditeljstvo koje podržava, a ne iscrpljuje
Jedno od poglavlja Agende posvećeno je roditeljstvu – i podsjeća koliko je važno da briga o
djeci ne ostane isključivo ženska odgovornost.
U Italiji, mnoge žene i dalje napuštaju karijere kako bi se posvetile obitelji. UNICEF zato
zagovara ravnopravnije roditeljstvo, više javnih dječjih vrtića i socijalnih usluga dostupnih svima,
te poticaje koji olakšavaju zapošljavanje žena i financijsku stabilnost obitelji.
Kada roditelji imaju podršku, djeca imaju sigurnost. A stabilne obitelji znače i stabilnije društvo.
Regije koje mogu postati laboratoriji budućnosti
„Regije imaju ključnu ulogu u osluškivanju potreba mladih i djece te u stvaranju prostora u kojima mogu rasti slobodno i s povjerenjem“, istaknuo je Nicola Graziano, predsjednik UNICEF-
a Italija.
Ako lokalne zajednice prepoznaju djecu kao pokretače promjena, mogu postati laboratoriji
inovacije i uključivosti – mjesta na kojima ideje mladih nisu samo inspiracija, nego i smjerokaz.
Jer ulaganje u djetinjstvo nije trošak, nego najmudrija investicija – ona u bolju, topliju i
pravedniju budućnost za sve nas.
AUTOR: Alessandra Vescio
IZVOR: Marie Claire Italia