Rak dojke u 2025.: Kako znanost mijenja način liječenja i daje novu nadu ženama

Rak dojke i dalje je najčešći oblik raka među ženama i onaj koji se najviše spominje u statistici, naslovima i osobnim pričama koje bude strah, ali i snagu. No iza svake brojke stoje godine istraživanja, neumorni znanstvenici i medicinska postignuća koja polako ali sigurno mijenjaju stvarnost liječenja.

Zahvaljujući novim terapijskim pristupima, ranijem otkrivanju i boljem razumijevanju bioloških mehanizama bolesti, medicina postaje preciznija, personaliziranija i, što je najvažnije, učinkovitija

Samo u Francuskoj, u 2023. godini dijagnosticirano je više od 61 000 novih takvih dijagnoza. I dok su te brojke zabrinjavajuće, paralelno s njima raste i broj razloga za optimizam. Kako ističe prof. Jean-Yves Pierga, onkolog s Instituta Curie:

“U posljednjih nekoliko godina dogodili su se veliki iskoraci u liječenju raka dojke, osobito zahvaljujući ciljanim i personaliziranim terapijama. Imunoterapija je, primjerice, pronašla svoje mjesto u određenim podtipovima bolesti.”

Stoga donosimo pregled najvažnijih znanstvenih pomaka koji daju novu nadu ženama diljem svijeta.

SHUTTERSTOCK

Imunoterapija i ciljani tretmani kao novo oružje protiv različitih podtipova raka dojke

Trostruko negativni karcinomi

Riječ je o rijetkom, ali vrlo agresivnom podtipu raka dojke koji ne iskazuje hormonske receptore ni HER2 protein, što ga čini posebno zahtjevnim za liječenje.

pročitajte još

Prvi centar za proučavanje ženske demencije donosi savjete za njezino sprječavanje

No imunoterapija je promijenila pravila igre. U kombinaciji s kemoterapijom u ranim fazama bolesti, značajno povećava šanse za preživljenje i oporavak.

Hormonski ovisni karcinomi

Najčešći oblik raka dojke danas se uspješnije liječi zahvaljujući CDK4/6 inhibitorima koji se kombiniraju s hormonskom terapijom. Ti lijekovi, koji su se donedavno primjenjivali samo kod uznapredovanih oblika bolesti, sada pokazuju pozitivan učinak i u ranim fazama, smanjujući rizik od povrata bolesti.

HER2 pozitivni karcinomi

Nekoć smatrani među najagresivnijima, HER2 pozitivni karcinomi danas imaju znatno bolju prognozu zahvaljujući trastuzumabu (Herceptin) – spoju koji objedinjuje preciznost antitijela i snagu ciljane kemoterapije. Njegov napredniji oblik, trastuzumab emtanzin (T-DM1), doveo je do značajnog smanjenja metastatskih relapsa i produljenja života pacijentica, čak i kod uznapredovalih stadija bolesti.

Revolucija tekuće biopsije – neinvazivni pogled u tumor

Umjesto klasičnih biopsija, sve više istraživača koristi tekuću biopsiju, naprednu metodu koja analizira krv kako bi otkrila cirkulirajuće tumorske stanice (CTC) i tumorsku DNK (ctDNA). Ova tehnika omogućuje pravovremeno prilagođavanje terapije, praćenje razvoja bolesti i predviđanje mogućeg razvoja otpornosti na lijekove.

“Tekuća biopsija ne zamjenjuje klasičnu, ali omogućuje ranije otkrivanje promjena i brže reagiranje,” objašnjava prof. Pierga. “To je rezultat više od 20 godina temeljnih istraživanja, a umjetna inteligencija danas dodatno unaprjeđuje analizu tih molekularnih tragova.”

Genetske mutacije BRCA1/2 i nova nada – enzim ADAR1

Mutacije BRCA1 i BRCA2 gena povezane su s agresivnijim oblicima raka dojke, no one istodobno otvaraju put novim terapijama. Do sada su PARP inhibitori bili ključni u liječenju tih slučajeva, ali kod mnogih pacijentica s vremenom dolazi do razvoja otpornosti.

Tim znanstvenika s Instituta Gustave Roussy, predvođen dr. Sophie Postel-Vinay, otkrio je novi cilj: enzim ADAR1. Njegovo blokiranje moglo bi omogućiti selektivno uništavanje tumorskih stanica s BRCA mutacijama, otvarajući prostor za nove kliničke studije.

“Ova strategija, poznata kao “sintetska letalnost”, nudi novu nadu za pacijentice s agresivnim oblicima raka dojke, osobito trostruko negativnim, koje najčešće pogađaju mlađe žene,” pojašnjava Roman Chabanon, glavni autor studije objavljene u časopisu “Nature Communications”.

Nova molekula protiv metastaza – nada u borbi s najtežim oblikom bolesti

Metastaze su, prema podacima INSERM-a, odgovorne za čak 70 % smrtnih ishoda povezanih s rakom. No znanstvenici s Instituta Curie pod vodstvom dr. Raphaëla Rodrigueza razvili su novu klasu molekula koje iskorištavaju ovisnost otpornih stanica raka o željezu. Objavljena u svibnju 2025. u časopisu “Nature”, ova studija otvara vrata potpuno novom pristupu liječenju neizlječivih oblika raka.

Rano otkrivanje ostaje najbolja obrana

Unatoč znanstvenim naprecima, rano otkrivanje i dalje je najučinkovitije oružje protiv raka dojke.

“Što se ranije otkrije, to su šanse za izlječenje veće – neovisno o podtipu bolesti,” podsjeća prof. Pierga.

Ako se otkrije u ranoj fazi, rak dojke danas je izlječiv u više od 90% slučajeva, uz znatno manje agresivne tretmane. Osim toga, francuski CNRS nedavno je razvio novu MRI sondu sposobnu detektirati i najmanje tumore, povećavajući preciznost dijagnoze i razumijevanje razvoja bolesti.

Znanost koja spašava i vraća dostojanstvo

Rak dojke danas više nije samo dijagnoza, on je medicinski izazov koji sve češće završava pobjedom. Zahvaljujući interdisciplinarnom radu istraživača, onkologa i tehnoloških inovatora, medicina se polako pomiče s pozicije “liječenja bolesti” prema osnaživanju života.

Znanost ne nudi čuda, ali nudi – nadu. A za tisuće žena koje svakodnevno prolaze kroz dijagnozu i terapiju, upravo ta nada često je najvažniji lijek.

Autorica: Gwendoline Beauchet

Preneseno: Marie Claire Francuska