Zašto je nasilje nad ženama u porastu uslijed klimatskih kriza?

Porast femicida, obiteljsko nasilje i seksualno nasilje: klimatska kriza ima značajan utjecaj na sigurnost žena, kako pokazuje izvješće “Spotlighta” iz travnja 2025. godine. Carlotta Gradin, predsjednica UN Women France, objašnjava kako ekstremni vremenski uvjeti pogoršavaju nasilje nad ženama.
Dok je Francuska upravo prošla kroz period toplinskih valova – termometar je pokazivao više od 36 stupnjeva u glavnom gradu – izvješće UN inicijative Spotlight – “Isprepletene krize: kako klimatska kriza potiče rodno uvjetovano nasilje”, objavljeno u travnju 2025., naglašava poveznicu između klimatske krize i porasta nasilja nad ženama. Dok se posljedice klimatskih promjena osjećaju u pogledu resursa, posebice vode, femicidi, obiteljsko nasilje, seksualno nasilje i trgovina ženama također su dio toga.

Porast od 28 % femicida zapanjuje

Izvješće daje alarmantan uvid u sigurnost žena: svaki porast od jednog stupnja vodio bi do 4,7 % porasta obiteljskog nasilja. S predviđenim porastom od +4 °C do 2060., ovo nasilje poraslo bi od 48 do 140 milijuna diljem svijeta. Rizici od femicida također bi bili veći u razdobljima velike vrućine: ovdje je riječ o porastu od 28 %.

“Po najgorem klimatskom scenariju, više od 150 milijuna žena moglo bi pasti u ekstremno siromaštvo do 2050.”

Unatoč ovim alarmantnim otkrićima, samo je 0,04 % razvojne pomoći povezane s klimom usmjereno na rodnu ravnopravnost, kako navodi izvješće. Carlotta Gardin, predsjednica UN Women France (partnerske udruge agencije Ujedinjenih naroda), pojašnjava nam rizike s kojima se žene suočavaju tijekom klimatskih kriza i rješenja koja treba primijeniti kako bi se spriječilo porast nasilja.

Marie Claire: Odakle dolazi potreba za ovim istraživanjem? U kojem ste trenutku počeli propitkivati poveznicu između klimatske krize i nasilja nad ženama?

Carlotta Gradin: Unutar UN Women, na ovim temama radimo već nekoliko godina. Poveznice između klimatskih promjena, ženskih prava i rodne ravnopravnosti duboke su i strukturalne. Klimatske katastrofe dugo su imale osobito težak utjecaj na žene i djevojke.

Posljednje studije koje je predvodio UN Women također su nedvosmislene: u najgorem klimatskom scenariju, više od 158 milijuna žena moglo bi pasti u ekstremno siromaštvo do 2050. Ovaj uvid ističe nekoliko problema: klimatske promjene neproporcionalno pogađaju žene, osobito zbog društvenih uloga koje su im dodijeljene, poput upravljanja vodom ili hranom u mnogim zemljama.

“Nasilje postaje ne samo češće nego i ozbiljnije”

Desetljećima su feministički pokreti i organizacije za ženska prava upozoravali na pogoršanje nasilja u kontekstu klimatskih kriza. Ono što posljednja studija pokušava napraviti jest konačno pružiti podatke o ovom fenomenu koji se dugo promatrao, ali ga je bilo teško kvantificirati. Time se pruža čvrsta osnova za bolje razumijevanje, dokumentiranje i djelovanje.

Posljedice izvan nasilja

Kako objasniti da vrućine povećavaju broj femicida? Koji su mehanizmi konkretno uključeni?

Ovo nasilje ima svoj izvor u duboko nejednakom odnosu moći između muškaraca i žena. Kako god, krize -u ovom slučaju klimatske – imaju tendenciju pojačati taj disbalans i pogoršati postojeće nasilje. U situacijama raseljavanja, kad je više obitelji prisiljeno živjeti zajedno u skučenim prostorima, s ograničenim pristupom osnovnim potrepštinama, žene su posebno izložene. One se tada mogu naći zaključane sa svojim agresorom, bez mogućnosti pronalaska skloništa ili pomoći u hitnim službama.

Trebalo bi zabilježiti da nasilje postaje ne samo češće nego i ozbiljnije. Nedavna studija pokazala je da preživjele žrtve obiteljskog nasilja doživljavaju teže i ponavljane oblike nasilja kada temperature rastu. Rizik od femicida raste, kao i rizik od prisilnih brakova.
Čak i u manje ekstremnim kontekstima, poput onog u Francuskoj, utjecaj toplinskih valova je osjetan. Stres, razdražljivost, povećane napetosti u kućanstvima mogu pogoršati već postojeće nasilje. Ovi mehanizmi, opaženi u kontekstu zdravstvenih, društvenih ili okolišnih kriza, slijede sličnu logiku: sustavi dominacije učvršćuju se i nejednakosti se produbljuju, na štetu žena.

U 2023. godini, 93,1 milijun ljudi bilo je pogođeno prirodnim katastrofama. Kojim specifičnim oblicima nasilja žene trpe u tim kontekstima klimatske i humanitarne krize?

Ovo je pretežito seksualno nasilje, sa značajnim porastom trgovine ljudima, često radi seksualne eksploatacije. Ovo nasilje često poprima oblik silovanja. Ali izvan ovog izravno prepoznatljivog nasilja, postoji i niz neizravnih posljedica koje se ipak moraju uzeti u obzir.
Među njima, ekonomski utjecaj na žene jednako je važan. Zbog njihove prekomjerne zastupljenosti u nesigurnim poslovima, one su izloženije osiromašenju u vrijeme krize. Uz to, tu su fenomeni poput napuštanja školovanja, posebno kod mladih djevojaka, prisiljenih da napuste obrazovanje kako bi pomogle svojim obiteljima.

“Dok se klimatske stvarnosti razlikuju od regije do regije, one ističu jednu zajedničku točku: krucijalnu važnost ciljanog pružanja podrške ženama”

Ove posljedice, iako nisu sustavno opisane kao nasilje, imaju duboke i trajne učinke. Ključno je naglasiti da uskraćivanje obrazovanja generaciji mladih djevojaka doprinosi dugoročnom slabljenju društva u cjelini. Ovo je također vrlo vidljivo u nekim aktualnim kontekstima, poput onog u Afganistanu: zabrane djevojčicama da idu u školu imaju neposredne posljedice, ali i strukturne učinke na godine i generacije koje dolaze.

Autor: Mathilde Courret

Prijevod: Ana-Lena Cvitanušić

Izvor: Marie Claire France