Kako je Coco Chanel oslobodila žene od korzeta (i promijenila svijet)

U povijesti mode rijetki su trenuci koji nadilaze tkaninu, kroj ili siluetu i prerastaju u kulturnu revoluciju. Jedan od takvih trenutaka dogodio se početkom 20. stoljeća, kad je jedna žena, tada poznata tek u krugu pariških boema i aristokracije, odlučila da ženstvenost ne mora biti vezana čeličnim šipkama, stisnutim strukovima i estetikom podložnosti. Njezino ime bilo je Gabrielle Bonheur Chanel, ali svijet ju je ubrzo upoznao i zapamtio – kao Coco.

Coco Chanel nije samo izmijenila žensku siluetu, ona je transformirala način na koji žene percipiraju sebe

U vremenu kad je modni diktat bio u rukama muškaraca, a ženino tijelo podređeno estetici boli, Chanel je ponudila viziju u kojoj odjeća postaje produžetak slobode, pokreta i osobnosti. Njezin čin odbacivanja korzeta nije bio samo estetska odluka nego i politička gesta, kulturni šamar viktorijanskoj moralnosti i ključan korak prema modernoj ženi – onoj koja bira udobnost, funkcionalnost i samopouzdanje ispred ornamentike.

Coco Chanel ili moda kao oslobođenje – što je značilo skinuti korzet

Na prijelazu stoljeća, korzet je bio više od odjevnog komada. Bio je simbol patrijarhalne kontrole. Stisnut do granica disanja, korzet je ženino tijelo doslovno i metaforički oblikovao prema tuđim očekivanjima.

Chanel je bila među prvima koja je prepoznala da žena ne može razmišljati slobodno ako ne može ni disati slobodno. I to ne samo u figurativnom smislu

Uvođenjem jednostavnijih, fluidnijih krojeva, korištenjem mekih, rastezljivih materijala koji su do tada bili rezervirani isključivo za muško donje rublje, Coco Chanel započela je revoluciju “iznutra”. Njezina odjeća nije tražila od žene da se transformira u nešto drugo, nego da bude točno ono što jest. Snažna, pokretna, neovisna. A to je u svijetu koji je još mjerio žensku vrijednost opsegom struka bilo itekako radikalno.

Ravna silueta, uzdignuta glava – Chanel kao arhitektica moderne žene

Estetika koju je Chanel promovirala bila je jednostavna, ali nikako jednostavna za shvatiti u tadašnjem kontekstu. Ravna silueta, koja je zamijenila pješčani sat, simbolizirala je novo doba: doba u kojem žena nije definirana samo oblinama nego i intelektom, stavom, hodom. Haljine koje nisu tražile pomoć sobarice za zakopčavanje, jakne koje su bile krojene kao muške, ali s elegantnim pomakom, jednostavne suknje koje su dopuštale kretanje – sve to postalo je uniforma nove generacije žena.

Iako se često romantizira kao estetski genij, Chanel je u suštini bila društvena inženjerka

Njezin modni pristup nije bio samo dizajnerska inovacija nego i projekt redefinicije ženskog identiteta. U svakom džepu koji je ušila u suknju krila se gesta prkosa: žena koja nosi Chanel ima ruke slobodne, torbicu praktičnu, stav neovisnosti i tempo koji nije diktiran formom, nego vlastitim izborom.

Mala crna haljina kao simbol demokracije stila

Možda najpoznatiji Chanelin dizajn, mala crna haljina, savršeno utjelovljuje sve što je Coco predstavljala. Kad ju je 1926. godine predstavila u magazinu Vogue, nazvana je “Ford među haljinama”, referirajući se na tada revolucionaran automobil, što nije bila slučajna metafora. Haljina je bila univerzalna, pristupačna, elegantna u svojoj jednostavnosti i namijenjena svim ženama, a ne samo eliti.

To je bila demokratizacija mode, haljina koju nije krasio brokat, već forma

Mala crna haljina nije zahtijevala poseban događaj, ali je svakom događaju mogla dati posebnost. Bila je jednako prikladna za koktel, kao i za poslovni ručak ili sprovod. Chanel je time pokazala da funkcionalnost i elegancija nisu suprotnosti, već saveznice. Taj pristup bio je revolucionaran jer nije samo promijenio žensku garderobu nego i žensku ulogu u društvu.

Foto: Instagram @chanel.archive

Muška inspiracija, ženska reinterpretacija – Chanel kao začetnica androginog stila

Jedan od najkontroverznijih aspekata Chanelinog dizajna bio je njezin otvoreni flert s muškom odjećom. Nosila je muške hlače kad je to još bilo skandalozno, kreirala jakne po uzoru na vojnu uniformu i koristila jednostavne linije koje su prkosile tadašnjim ženskim standardima. No Chanel nikad nije pokušavala kopirati mušku odjeću.

Ona ju je reinterpretirala u svrhu ženske emancipacije

U tom smislu, njezina odjeća nije bila ni muška ni ženska – bila je Chanel. A upravo u toj sivoj zoni androginosti dogodila se modna emancipacija: žene su odjednom dobile pristup prostoru dotad rezerviranom samo za muškarce, i to kroz stil, ne kroz imitaciju.

Coco Chanel i vječni utjecaj – od Pariza do današnjih pista

Utjecaj koji je Coco Chanel ostavila nadilazi i same komade koje je kreirala. Njezina filozofija da moda mora služiti ženi, a ne obratno, još uvijek je temelj suvremenog dizajna. Danas, kad god se neki brend pohvali “fluidnom siluetom”, “funkcionalnim detaljima” ili “demokratičnim dizajnom”, Chanelin duh lebdi u pozadini.

Ne postoji modna kuća, od New Yorka do Seula, koja nije barem jednom reinterpretirala ono što je Coco postavila kao normu. Ne postoji modna žena koja, makar nesvjesno, ne nosi barem jedan element njezine vizije – bio to laneni sako, mala crna haljina ili samo stav da se u vlastitom tijelu osjeća moćno, bez potrebe da to dokazuje.

pročitajte još

Chanel nije mogao bolje proslaviti velikih 100 godina: Predstavljaju svoj časopis “Arts & Culture”

Chanel nije samo oslobodila tijelo, oslobodila je ženu

Coco Chanel nije stvorila samo stil, stvorila je prostor. Prostor za slobodu, samoodređenje i vizualni identitet koji ne traži dopuštenje. Skinula je korzet, ali je time skinula i cijeli sloj društvenih očekivanja.

Omogućila je ženama da dišu, hodaju, rade, ljube i to sve u odjeći koja ne sputava, već osnažuje

Zato kada danas zakopčate sako bez straha da izgleda “previše muški”, kad odjenete haljinu u kojoj možete voziti bicikl ili kad nosite parfem ne da biste zavodili druge, već da biste se sjećali sebe – sjetite se i nje. Jer Chanel nije samo promijenila modu, Chanel je promijenila ženu.