Dermatolozi odgovaraju na goruća pitanja o izlaganju suncu, od pjegica do SPF-a na vlasištu

Zaštita od sunca ključna je za svaku osobu s kožom. Dakle, za svakoga. Izvan potencijalnog oštećenja kože, sunčanih pjega, bora i sitnih linija, izlaganje suncu povećava rizik od raka kože, toliko da CDC procjenjuje da će jedan u pet Amerikanaca razviti bolest u svom životnom vijeku. Dok su osnove zaštite od sunca, pa, osnovne – nanositi svoj SPF svakodnevno, ponovno nanositi i tražiti hlad između 10 ujutro do 14 popodne – postoji puno informacija o njezi kože na suncu koje nisu tako izravne.

Poput: Znače li moje pjegice da imam oštećenje od sunca, ili sam samo pjegava? Zašto uvijek potamnim, čak i kad trošim kremu za sunčanje nevjerojatnom brzinom? Trebam li zaista nanositi kremu za sunce na kosu? Ova se pitanja mogu činiti neozbiljna sama po sebi, ali što više znamo o suncu i kako utječe na nas, bolje se možemo zaštititi od vrlo stvarnog rizika i opasnosti koje dolaze s njim.

Da biste ovog ljeta zadržali svoju kožu sigurnom – tijekom dana na plaži, jutarnje šetnje i poslijepodnevnih ispijanja rosea – potražila sam najbolje stručnjake da odgovore na najtraženija pitanja čitatelja Marie Claire o oštećenju od sunca i njezi kože na suncu. Evo što su mi rekli.

Što SPF broj zapravo znači?

SPF znači faktor zaštite od sunca. Broj pokazuje koliko će dugo proizvod štititi vašu kožu od opeklina, u usporedbi s nekorištenjem ikakve kreme za sunce, prema Coreyju L. Hartmanu, dr. med., dermatologu s certifikatom pri Skin Wellness Dermatology u Birminghamu, Alabama. Drugim riječima: SPF-u 30 će trebati 30 puta dulje da vaša koža izgori nego da ne koristite kremu za sunčanje, SPF-u 50 će trebati 50 puta dulje da vaša koža izgori nego da ne koristite kremu za sunčanje -razumijete.

Ali, postoji kvaka. Ova logika vrijedi jedino ako koristite dovoljno kreme za sunce. AAD preporučuje otprilike količinu veličine kovanice od pet centi za lice i cijelu uncu (ili čašicu za rakiju) za tijelo. Ako škrtarite s proizvodom, dobit ćete samo djelić prijavljenog faktora zaštite od sunca.

Je li viši SPF uvijek bolji?

Ti brojevi su poprilično važni – viši SPF može bolje zaštititi kožu, pomoći u prevenciji raka kože i boriti se protiv foto-starenja (preranog starenja kože zbog stalnog izlaganja suncu). Minimalno, željet ćete koristiti SPF 30. Nakon toga, razlika u zaštiti sunca nije pretjerano značajna, kaže Ava Shamban, dr. med., dermatologinja s certifikatom pri Ava MD u Los Angelesu.

S time rečeno, SPF 50 pruža 50 posto duže vrijeme zaštite prije nego dođe do opeklina, za što dr. Hartman kaže da ga čini dobrom opcijom za one koji provode duže periode na direktnom suncu ili one s visoko reaktivnom ili osjetljivom kožom.

Ali SPF nije jedini faktor koji biste trebali gledati kada birate kremu za sunčanje. Dr. Hartman predlaže korištenje one koja je označena kao ‘široki spektar’, što znači da ujedno štiti od UVA i UVB zraka. UVB zrake primarno utječu na vanjski sloj kože, uzrokujući opekline i pridonoseći razvoju raka kože, dok UVA zrake prodiru duboko u kožu, vodeći do dugoročnih oštećenja i vidljivih znakova starenja poput bora, gubitka elastičnosti i neujednačene pigmentacije. Ciljajući obje vrste zraka, krema za sunčanje širokog spektra pruža potpuniju pokrivenost i zaštitu.

Apsorbiraju li se kemijske kreme za sunčanje u krvotok?

Ovo je malo kompliciranije. Prema Teresi Song, dr. med., dermatologinji s certifikatom pri Marmur Medical u New York Cityju, neke studije pokazuju ‘malu sistemsku apsorpciju’ s određenim kemijskim filterima za zaštitu od sunca poput oksibenzona i avobenzona. Ovo nije posebno iznenađujuće – budući da kemijske kreme za sunčanje štite od oštećenja od sunca tako što apsorbiraju UV zračenje i pretvaraju ga u bezopasnije oblike energije, poput topline – ali nije bilo nikakvih dokaza koji bi sugerirali da je ta apsorpcija opasna.

Ustvari, FDA je istaknula da prisutnost ovih kemijskih filtera u krvotoku sigurna i da takva istraživanja ‘ne indiciraju da bi pojedinci trebali bježati od korištenja kreme za sunce’. Vrijedno je istaknuti da u gotovo 100 godina otkako su kemijske kreme za sunčanje dostupne u SAD-u, znanstvenici nisu pronašli nikakve dugoročne zdravstvene probleme uzrokovane apsorpcijom kemijskih krema za sunčanje.

‘Nema definitivnog dokaza da su nesigurne’, kaže dr. Shamban. ‘Ono što sigurno znamo jest da su oštećenja od sunca i UVA i UVB zrake vrlo opasne. Rak kože od sunca je raširen, i melanom može biti poprilično smrtonosan. Ovo je definitivno.’ Prema Skin Cancer Foundation, rak kože je najčešći rak u SAD-u i diljem svijeta, s jednim od 5 Amerikanaca developing the disease by age 70.

Ako ste zabrinuti, posebno ako imate osjetljivu kožu ili ste trudni, možete se odlučiti za mineralne kreme za sunčanje, koje imaju manju vjerojatnost apsorbiranja u krvotok. U konačnici, najbolja krema za sunčanje je ona koju ćete koristiti svaki dan. Što god odabrali, nemojte preskakati zaštitu od sunca.

U gotovo 100 godina otkako su kemijske kreme za sunčanje dostupne u SAD-u, znanstvenici nisu pronašli nikakve dugoročne zdravstvene probleme uzrokovane apsorpcijom kemijskih krema za sunčanje.

Kako ponovno nanijeti kremu za sunčanje, a da ne uništim šminku?

Zahvaljujući eksploziji novih SPF proizvoda i formata, nikada nije bilo lakše ponovno nanositi kremu za sunčanje bez ugrožavanja make-upa. Sprej i puder kreme za sunčanje su odlične opcije, budući da obje mogu pomoći. Ako nemate puno lica šminke, možete nježno utapkati prozirni stick sa zaštitnim faktorom ili tradicionalni losion u kožu. Neovisno o vašoj izabranoj metodi, pokušajte nanijeti istu količinu kreme za sunčanje kao i prvog puta — jednostavan potez ili dva neće biti dovoljni.

Kako nanosim kremu za sunčanje na vlasište?

Koža na tjemenu je jednako podložna opeklinama i raku kože kao i ostatak tijela. Ustvari, dr. Hartman kaže da je tjeme toliko zaboravljeno područje da je zapravo jedno od najčešćih mjesta na kojima pronalazi rak kože. I vrijedno je istaknuti da melanomi vlasišta nose najveću stopu smrtnosti, s desetogodišnjom stopom preživljenja od 60 posto.

Za zaštitu bez masnoće, dr. Shamban predlaže korištenje spreja ili pudera sa zaštitnim faktorom duž razdjeljka kose i na svim drugim ćelavim ili prorijeđenim područjima. Također možete nježno umasirati losion za sunčanje ili ulje za sunčanje u kožu oko tjemena koristeći vrhove prstiju, iako može ostaviti malo ostataka — mislite na to kao na dio zaštite od sunca, dio styling kreme za savršeni zalizani look.

Jesu li pjegice dokaz oštećenja od sunca?

Pjegice se formiraju iz prekomjerne proizvodnje melanina (pigmenta proizvedenog zbog izlaganja suncu), ali one nisu nužno znak oštećenja kože; nasljedne su. Normalno je da pjegice postanu izraženije, tamnije boje ili se prošire tijekom izlaganja suncu jer su osjetljivije na sunce. Čak i uz svaku moguću zaštitu, ne možete u potpunosti izbjeći izlaganje suncu.

S time rečeno, ako primijetite znatno tamnije, veće pjegice koje se pojavljuju unutar nekoliko mjeseci ili godinu dana, shvatite to kao znak da trebate pojačati zaštitu.

Konzumiranje alkohola čini kožu osjetljivijom na sunce, povećavajući rizik od opeklina i oštećenja

Zašto potamnim čak i s kremom za sunčanje?

Genetika igra veliku ulogu u sposobnosti vaše kože da potamni. Krema za sunčanje nije savršena, i iako smanjuje prodor UV zraka, ne blokira ih u potpunosti. Neki ljudi su genetski skloni potamniti kada su na suncu, dok će drugi izgorjeti.

Zapamtite da, iako zlatni ten može izgledati lijepo, to nije drukčije od opeklina — ten je znak oštećenja od sunca i nedovoljne zaštite. Osim ako nije riječ o lažnom tenu, naravno.

Utječe li alkohol na rizik od opeklina od sunca?

Pričekajte s tom dodatnom margaritom! Konzumiranje alkohola čini kožu osjetljivijom na sunce, povećavajući rizik od opeklina i oštećenja. Prema dr. Song, učinak je dvostruk: alkohol širi krvne žile, povećavajući ih i dopuštajući da kroz njih teče više krvi; zauzvrat, koža je osjetljivija, dehidrirana i ranjivija na UV oštećenja. Upala povezana s alkoholom također može usporiti obnavljanje stanica kože i zacjeljivanje, što dovodi do intenzivnijih i dugotrajnijih opeklina od sunca.

Dok izlaganje suncu i konzumiranje alkohola nisu dermatološki preporučljiva kombinacija, možete učiniti par stvari koje minimaliziraju rizik od oštećenja. Uz nanošenje kreme za sunčanje širokog spektra sa SPF-om 30 ili višim, dr. Shamban predlaže izmjenjivanje između alkoholnog pića i čaše hladne vode — možete čak razmisliti o dodavanju elektrolitnog praha za pojačavanje hidratacije. Tražite hlad kad god je to moguće i izbjegavajte direktno izlaganje tijekom najjačeg sunca, između 10 ujutro i 14 poslijepodne, koliko god možete.

pročitajte još

Ovo je najočitiji znak deficita vitamina D: Što vam tijelo pokušava reći (i zašto to ne biste trebali ignorirati)

Trebam li koristiti SPF ako imam tamnu kožu?

Da ponovimo: Ako imate kožu, trebate kremu za sunčanje. SPF je za sve tipove kože, tonove i etnicitete. ‘Iako je točno da tamnija koža pruža više razina zaštite, ona je samo SPF pet do SPF osam, što je minimalno,’ kaže dr. Hartman. Crna koža i dalje može biti oštećena od sunca.’

Neovisno o vašem tipu kože, također je važno napraviti dermatološki pregled kože svake godine kod dermatologa s certifikatom. Nažalost, rak kože kod pacijenata s tamnijim tonovima kože često se dijagnosticira kasnije zbog manjeg broja pregleda i nadzora kože. Prema Američkoj akademiji za dermatologiju, oštećenja od sunca i potencijalni rak kože kod osoba s više melanina mogu se pojaviti kao hiperpigmentacija ili melazma (tamne mrlje i fleke, posebno na licu), rane koje ne zacjeljuju ili zacjeljuju pa se vraćaju, kronično hrapava i suha područja kože te tamne linije ispod ili oko noktiju na rukama ili nogama. Ako se ti znakovi ne procijene ni profesionalno, to može dovesti do kasnijih dijagnoza i lošijih prognoza za pacijente s tamnijom kožom, navodi Skin Cancer Foundation.

SPF je za sve tipove kože, tonove i etnicitete

Uzrokuje li krema za sunčanje akne?

Sama krema za sunčanje ne uzrokuje akne. S time rečeno, određeni sastojci u nekim kremama za sunčanje, poput određenih kemijskih filtera, kao i ulja, silikona i teških emolijenata, mogu potaknuti ili pogoršati izbijanje prištića, osobito za one s kožom sklonom aknama ili masnom kožom.

Da biste minimalizirali rizik od prištića, tražite kreme za sunčanje s nekomedogenim formulama bez ulja. SPF na bazi gela i mineralni SPF općenito su bolji za kožu sklonu aknama. Za dodatni sloj zaštite, dr. Hartman predlaže nanošenje lijeka za akne (i davanje vremena da se potpuno upije) prije nanošenja kreme za sunčanje. (Neki lijekovi za akne, poput Aczonea ili Doxycyclinea, čine kožu osjetljivijom na izgaranje, zato svakako ponovno nanosite kremu za sunčanje tijekom dana.)

Autor: Danielle Cohen
Prijevod: Ana-Lena Cvitanušić

Izvor: Marie Claire