Tappwater – inovativna tehnologija filtracije koja uklanja više od 100 tvari iz vode iz slavine
Zbogom herbicidima, kemikalijama, teškim metalima, kloru i kamencu!
Što to konkretno znači za Hrvatsku i ostatak Europske unije?
Nakon povratka Donalda Trumpa u središte američke političke pozornice, svijet nije samo u iščekivanju promjena na političkom planu već i na policama trgovina. Nova serija najavljenih trgovinskih tarifa mogla bi, ako dođe do njihove implementacije, snažno uzdrmati globalno tržište luksuznih i svakodnevnih kozmetičkih proizvoda. No što to konkretno znači za Hrvatsku i ostatak Europske unije?
Hoće li nam omiljeni američki serum, ruž ili šampon uskoro postati nedostižan luksuz?
U eri kad je skincare dio jutarnje rutine jednako važan kao i doručak te kad ni najskromniji neseser više ne egzistira bez neke američke etikete, vijesti o mogućem povećanju cijena zbog carina na uvoznu robu iz SAD-a nisu nimalo trivijalne. Pogotovo u Hrvatskoj, gdje beauty entuzijastice (i entuzijasti) već neko vrijeme osjećaju pritisak inflacije, a luksuzni kozmetički proizvodi sve više postaju statusni simbol.
Trump je još prije najavio kako bi, u slučaju ponovne vlasti, ponovno uveo široki spektar trgovinskih tarifa, osobito usmjerenih prema Kini, ali i prema Europskoj uniji. Iako su tarife iz 2018. i 2019. ponajprije bile usmjerene na čelik, aluminij i automobile, nova runda mogla bi uključivati širi spektar kategorija, uključujući i kozmetiku.
U prijevodu: američki proizvodi koji se izvoze u Europu mogli bi biti znatno skuplji zbog carinskih nameta, dok bi Europska unija, kao što to diplomatski običaji nalažu, vrlo vjerojatno uzvratila jednakom mjerom. A kad trgovinske tenzije eskaliraju, tržište ljepote nikako ne ostaje pošteđeno. Uostalom, tko kaže da se geopolitičke napetosti ne mogu očitovati u boji ruža ili cijeni tonika?
Za hrvatsko tržište, koje posljednjih godina bilježi snažan rast segmenta luksuzne i prirodne kozmetike, ovakav scenarij donosi višestruke komplikacije. Velik broj brendova koje hrvatski potrošači kupuju putem webshopova, duty-free trgovina ili specijaliziranih lanaca dolazi upravo iz Sjedinjenih Američkih Država.
Od kultnih klasika kao što su Estée Lauder, Clinique i MAC, do trendseterskih imena poput Drunk Elephanta, Tatche ili Fenty Beautyja, američka kozmetička industrija duboko je urezana u navike europskih potrošača
U slučaju nametanja tarifa, možemo očekivati dvostruki efekt: porast maloprodajnih cijena zbog dodatnih troškova carina i logistike, ali i povlačenje nekih brendova s europskog tržišta ako se distribucija više ne pokaže isplativom. Za male europske države poput Hrvatske, gdje broj fizičkih trgovina i izravnih distributera nije velik, to bi moglo značiti i ograničen pristup nekim proizvodima. Ukratko, uvozna paleta mogla bi se suziti, dok bi cijene zaliha porasle, osobito za proizvode koji već sad dolaze iz SAD-a putem posrednika.
Iako na prvi pogled izgleda kao da svijet ljepote lebdi iznad političke arene, stvarnost je daleko kompleksnija. Beauty industrija golema je ekonomska sila. Prema podacima Statiste, globalna vrijednost tržišta ljepote u 2024. godini iznosila je oko 625 milijardi dolara, s predviđenim rastom i dalje. I zato nije nimalo čudno što je upravo taj sektor, uz modu i luksuz, jedan od prvih koji osjeća posljedice trgovinskih ratova, ekonomskih sankcija i političkih preokreta.
U Hrvatskoj, gdje je beauty potrošnja usko vezana za trendove s društvenih mreža, ali i uz rastuću svijest o samopomoći i wellnessu, potencijalna poskupljenja mogla bi značiti jače okretanje domaćim i europskim brendovima. No to ne znači da će domaći brendovi nužno profitirati. Mnogi od njih koriste američke sirovine, ambalažu ili tehnologije, što znači da bi i njihovi troškovi mogli rasti.
Za sada, europske institucije pozorno prate razvoj američke scene, a brendovi kalkuliraju. Distribucijski lanci u EU već su počeli razrađivati alternativne dobavne pravce, dok veći igrači razmišljaju o preusmjeravanju proizvodnje kako bi izbjegli carinske troškove.
Hrvatski potrošači vjerojatno će ponajprije osjetiti promjene na online platformama, gdje bi cijene američkih proizvoda mogle znatno porasti, uz dulje rokove isporuke i više carinskih procedura.
Možda nismo navikli razmišljati o korektorima i serumima u istom kontekstu kao o geopolitičkim napetostima i tarifnim sukobima, ali 2025. prisiljava nas da shvatimo jedno: u globaliziranom svijetu, čak i beauty rutina ovisi o političkim odlukama na drugom kontinentu.
Ako ništa drugo, možda nas ova situacija potakne na to da malo pažljivije čitamo etikete, više cijenimo domaće formule i zapitamo se može li se “clean beauty” odnositi i na politiku.