“Overthinkanje”: Kako se spasiti od vrtloga misli i prekinuti začarani krug?

Naizgled sitne stvari poput toga što ćemo kuhati za ručak, koju poruku poslati ili hoće li netko pogrešno protumačiti našu rečenicu u sekundi se mogu pretvoriti u lavinu misli koja raste i guta sve pred sobom. Overthinking, odnosno pretjerano analiziranje nije simpatična navika ni crta osobnosti, nego iscrpljujući obrazac koji nas zna dovesti do nesanice, tjeskobe, stalnog umora i osjećaja da gubimo kontrolu nad vlastitim životom. Kad misli neprestano kruže u glavi, umjesto da donose rješenja, one nas paraliziraju i iscrpljuju. Ipak, postoji dobra vijest – uz podršku znanosti, nekoliko jednostavnih terapijskih trikova i malo svakodnevne prakse, moguće je utišati buku u glavi te povratiti prostor za mir, spontanost i jasnoću.

Klinička psihologinja Catherine Pittman objašnjava: “Neki ljudi imaju razinu overthinkanja koja je patološka, ali prosječna osoba također često previše analizira.” Drugim riječima, nije potrebno imati anksiozni poremećaj da biste se našli u začaranom krugu misli. U istom članku i psihologinja Helen Odessky dodaje da mnogi miješaju overthinking s rješavanjem problema: “No zapravo upadamo u petlju u kojoj ništa doista ne riješimo.” To je i logično jer pretjerano analiziranje često proizlazi iz nesigurnosti i potrebe za kontrolom budućnosti. Overthinkanje je kao vakuum koji nas uvlači: što više mislimo, to manje doista radimo.

pročitajte još

Analogna torba: Izvrstan alat u borbi protiv prokrastinacije

Posljedice nisu bezazlene. Istraživanja pokazuju da pretjerano analiziranje može pogoršati nesanicu, iscrpiti energiju, smanjiti koncentraciju i povećati rizik od depresije. U metakognitivnoj terapiji govori se o mislima koje su okidač, a dolaze i odlaze cijeli dan, ali samo nekima pridajemo toliku važnost da se pretvore u lavinu “što ako” scenarija. Evo kako ih (pokušati) izbjeći.

Trikovi za zaustavljanje overthinkanja:

1. Mogu li na ovo utjecati?

Kad misli jure, zastanite i pitajte se: “Je li ovo nešto na što mogu utjecati ili nije?” Ako nije, pustite da prođe. Ako jest, poduzmite malen, konkretan korak.

2. Preusmjeravajte pažnju

Umjesto da zabranjujete misli, zamijenite ih. Pokušajte se natjerati na zamišljanje pozitivnih scenarija.

3. Vježbajte disanje i meditaciju

Dovoljno je pet minuta dnevno kako bi se fiziološki simptomi tjeskobe smirili. Kad se tijelo umiri, mozak polako prati.

4 Promatrajte misli umjesto da ih izbjegavate

Zapitajte se: “Kakav osjećaj ova misao izaziva? Je li strah realan ili pretjeran?” Sâm čin promatranja često oslabljuje njezinu snagu.

5 Vježbajte zahvalnost

Zapisivanje dnevno tri do pet stvari na kojima ste zahvalni dokazano smanjuje negativne obrasce razmišljanja i povećava optimizam.

6 Pomažite drugima

Dobra djela koja radite za druge prekidaju začarani krug misli te donose osjećaj povezanosti i vrijednosti.

7 Budite aktivni

Vježbajte, kuhajte, izađite u šetnju, nađite se s prijateljima, posjetite muzej – ponekad trebamo pobjeći i od samih sebe, ili barem od svojih misli.