U Poliklinici Estera estetski se zahvati planiraju promišljeno i temeljito
Pristup tima u Poliklinici Estera vraća se osnovama: anatomiji, proporciji i individualnim potrebama
Shadow work ima korijene u analitičkoj psihologiji, a njegov tvorac je Carl Gustav Jung
Ako ste se u posljednje vrijeme zatekli kako skrolate TikTokom ili Instagramom u potrazi za inspiracijom za osobni razvoj, vjerojatno ste naletjeli na izraz “shadow work”. I premda na prvu zvuči kao nešto mistično, ezoterično, možda čak i pomalo prijeteće, istina je da je shadow work ili “rad na sjeni” zapravo duboka psihološka praksa koja može voditi do veće emocionalne slobode, samosvijesti i autentičnosti.
Shadow work ima korijene u analitičkoj psihologiji, a njegov tvorac je švicarski psihijatar Carl Gustav Jung.
U najjednostavnijim crtama, shadow work je proces suočavanja s dijelovima sebe koje smo potisnuli, zanemarili ili odbacili jer se ne uklapaju u sliku koju želimo pokazati svijetu, ili čak samima sebi. Jung je “sjenu” definirao kao nesvjesni dio ličnosti koji sadrži sve osobine, misli, emocije i impulse koje naš ego ne priznaje ili odbacuje.
To ne znači da su te osobine nužno loše, jer često se radi o kvalitetama poput ljutnje, tuge, zavisti, slabosti ili potrebe za pažnjom koje su u našem društvu stigmatizirane. No, kada ih ignoriramo, one ne nestaju.
Kako je nekada davno napisao i sam Jung, “Dok ne učiniš nesvjesno svjesnim, ono će upravljati tvojim životom, a ti ćeš to zvati sudbinom.” Drugim riječima, ono što ne osvijestimo, ima tendenciju vladati nama iz sjene.
Za razliku od opće psihoterapije koja često fokus stavlja na rješavanje konkretnih problema poput anksioznosti ili depresije, shadow work ide korak dublje, te se usmjerava na nesvjesne obrasce ponašanja i potisnute dijelove ličnosti koje oblikuju našu svakodnevicu.
Shadow work podrazumijeva introspektivan rad, odnosno promatranje svojih misli i reakcija bez osuđivanja, pisanje dnevnika, vođenje dubokih unutarnjih dijaloga i korištenje alata poput vođenih pitanja (“shadow work prompts”). Primjerice:
Ova pitanja nisu tu da nas posrame, već da nas osvijeste. Cilj nije “popraviti” sebe, već bolje razumjeti zašto smo takvi kakvi jesmo, i prihvatiti sebe kao cjelovito biće, s vrlinama i manama.
U vremenu kada se osobni razvoj često svodi na “manifestiranje” i pozitivne afirmacije, shadow work se ističe kao autentičnija i dublja praksa. Na TikToku hashtag #shadowwork ima više od 2 milijarde pregleda, a sve više terapeuta i mentalnih trenera govori o njegovoj vrijednosti. Jedan od razloga popularnosti jest i sve veća kolektivna potreba za autentičnošću.
Stručnjaci se slažu da shadow work može imati pozitivne učinke na mentalno zdravlje, poput smanjenje anksioznosti, poboljšanje odnosa, i bolje samoregulacija emocija. Terapeutkinja Louise Taylor u svom članku za Psychology Today govori o raznim benefitima shadow worka, a posebno o njegovom značaju u kontekstu autentičnog života.
Iako shadow work može biti moćan alat, stručnjaci upozoravaju da nije za svakoga, ili barem ne u svakom trenutku života. Ako se netko nosi s ozbiljnim traumama, depresijom ili tjeskobom, preporučuje se rad uz stručnu osobu. Također, važno je napomenuti da shadow work nije “brzi fix”. To je proces koji traje, koji zahtijeva hrabrost, ranjivost i dosljednost.
No, za one koji su spremni zaroniti dublje u sebe, shadow work može biti transformativan. Taylor za Psychology Today ističe,: “Za mene je rad na sjeni važan osobni rad. Dugo sam pokušavala sakriti svoju sjenu. Sada je volim i više me nije sram tko sam i za što se zalažem jer poznajem sebe, i znam da je moja sjenu tu- a to znanje mi pomaže da je držim pod kontrolom.”
U doba u kojem dominiraju savjeti o brzom samopomoći, brzim rješenjima i svakodnevnim “life hackovima”, shadow work djeluje kao tihi otpor, kao poziv na sporije, iskrenije i dublje promišljanje o sebi. To nije nešto što “odrađujemo” u jednom vikendu, niti nešto što možemo odglumiti. Riječ je o procesu koji mijenja način na koji gledamo druge, ali prije svega, sami sebe.
Terapeutkinja Taylor nam donosi jednu jednostavnu (ali brutalnu) vježbu kao prvi korak za upoznavanje svoje sjene. Treba vam samo par minuta, papir, i olovka:
Shadow work nije samo psihološki alat, već i čin osobne hrabrosti. Jer priznati si vlastite nesavršenosti, priznati da nismo uvijek bili dobri, lijepi, pametni i ljubazni je čin zrelosti. I paradoksalno, upravo kroz suočavanje s vlastitom tamom pronalazimo više svjetla.
Najvažnije od svega je spoznaja da nas shadow work podsjeća da nismo zbroj svojih pogrešaka, niti zauvijek zarobljeni u vlastitim obrascima. Svatko od nas ima priliku promijeniti sebe, produbiti odnose, postati suosjećajniji partner, prijatelj ili roditelj. A sve to počinje iskrenim pogledom prema unutra, bez filtera, bez obrambenih mehanizama i bez straha.
Jer na kraju dana, rad na sebi nije luksuz rezerviran za duhovne entuzijaste. To je najvažnija investicija u kvalitetu vlastitog života.