Generaciju Z ne privlače menadžerske pozicije – evo zašto

Nekad se djecu odmalena učilo da uspjeti u životu znači završiti na što većoj poziciji u određenoj tvrtki. Najčešće se na tim pozicijama nalaze menadžeri i to je mjesto izazivalo (i još uvijek izaziva) sveopće oduševljenje kod Generacija X, Y, ali i Milenijaca. Međutim, puno je toga što starije generacije privlači, ali ne i Generaciju Z.

Generacija Z razmišlja o svojoj dobrobiti

Neki će reći za mlade da su ljeniji nego ostale generacije (već i ptičice znaju iz kojih razloga), no ovdje se ne radi o tome. Sve se više pripadnika generacije Z odlučuje na balans između privatnog i poslovnog života, ne žele biti autoriteti i fokusiraju se na vlastite vještine koje posjeduju, a ne na vođenje timova.

Ima li to Generacija Z recept za sprječavanje burnouta i većeg zadovoljstva svojim životom?

Pa, s obzirom na ono na što su navikle Generacije Y, ali i Milenijci na poslu, bilo je i vrijeme. Jer, znamo što menadžerske pozicije nose sa sobom – povećanu količinu stresa, često boravak na poslu dulji od osam sati dnevno, postavljanje i nametanje određenih pravila, a samim time moguće i zamjeranje onima koji su u hijerarhiji ispod njih. Uz to, konstantno im nad glavom visi briga o tome hoće li se nametnuti rezultati i ciljevi postići ili neće. Jasno je da menadžerski posao ne može obavljati svatko i da za to postoji određen profil osobe, ali za Gen Z to je sasvim nebitno.

Generaciju Z nije briga za visoke pozicije

Danas je i sve češća pojava činjenica da će mladi radije preuzeti više poslova ili odgovornosti kako bi dobili višu plaću nego da budu na višoj, stabilnijoj poziciji u tvrtki. Fokus im je više na zaradi negoli na tituli, a samim time počinju se i mijenjati modeli rada i upravljanja u tvrtkama.

pročitajte još

Je li ghosting na poslu novi “izum” generacije Z ili kazna šefovima kojima su milenijci sve dopuštali?

Tako su određena radna mjesta lagano počela uvoditi nehijerarhijsku strukturu, poput Teala, koju je iznio Frederic Laloux u svojoj knjizi “Reinventing Organizations”.

Radi se o organizacijskoj teoriji u kojoj nema višeg menadžera, nego se odluke nastoje donijeti kolektivno, i u tim odlukama sudjeluju svi zaposlenici

I takav je model rada usvojilo već oko 150 tvrtki diljem svijeta, a s obzirom na potrebe i htjenja Generacije Z, ne sumnjamo da će se širiti sve više i više. Zappos, platforma za e-trgovinu, Springest, softverska tvrtka i Liip, digitalna agencija samo su neke od radnih mjesta na kojima zaposleni funkcioniraju na ovakav način.

Kako izgleda ovakva struktura

Osim navedenih odlučivanja u kojima sudjeluju svi, zaposlenici si sami mogu kreirati svoje dnevne poslovne rutine, rasporede, pa čak i sastanke. Zagovara se opušteniji pristup radu, otvorenija komunikacija i fleksibilnost. Samim time, stručnjaci iz svijeta biznisa tvrde kako ovakav koncept utječe i na bolje, kvalitetnije rezultate.

Nije Generacija Z uopće u krivu. Veći fokus na sebe, svoje zdravlje, vrijeme i brušenje vlastitih talenata, uz tiho rušenje dosadašnjih tradicionalnih poslovnih struktura, može biti i veći prosperitet za obje strane.