U svijetu u kojem svatko s dobrom kamerom i digitalnim filterom može postati it girl, lako zaboravimo kako su prije Instagrama, prije TikToka i street style fotografa postojale žene koje su modni status gradile ekscentričnošću, hrabrošću i vizualnom radikalnošću. Njihov stil nije bio sadržaj za algoritme, nego živi performans, često i subverzivni akt.
One nisu pratile modu, one su je izmišljale, stvarale i pomicale granice njezinog značenja
Marchesa Luisa Casati, Nancy Cunard, Josephine Baker, Iris Apfel i druge žene koje ćemo spomenuti u ovom tekstu nisu samo “zaboravljene modne ikone” nego i simboli ženskog samodefiniranja kroz estetiku, provokaciju i životni stav. Njihova modna ostavština, iako često marginalizirana u povijesnim prikazima, danas zaslužuje ozbiljan kulturološki povratak. Ne zato što je retro u trendu, nego zato što nas podsjeća da moda nije površna kad služi izrazu identiteta, pobuni i viziji.
Marchesa Luisa Casati: Žena koja je željela biti umjetničko djelo
Dugo prije nego što su modne kuće stvarale “ikone”, Marchesa Casati bila je ikona sama po sebi. Ne po onome što je nosila, nego po načinu na koji je živjela. Rođena 1881. u Italiji, Luisa Casati postala je poznata po svom dekadentnom, gotovo nadrealnom izgledu: crveno obojene oči, zmije kao ogrlice, tamna haljina ukrašena perjem, a ponekad bi i gola paradirala sa svojim leopardom po Veneciji.
PROFIMEDIAMarchesa Luisa Casati
Umjetnici poput Man Raya, Giovanni Boldinija i Augusta Rodina obožavali su je
Ne zato što je bila muza, nego zato što je svjesno izgradila svoj identitet kao živo umjetničko djelo. Danas je često citirana u dizajnerskim kolekcijama (John Galliano za Dior, Karl Lagerfeld za Chanel), ali rijetko se ističe koliko je njezin stil bio akt otpora normativnoj ženstvenosti s početka 20. stoljeća.
PROFIMEDIAMarchesa Luisa Casati
Nancy Cunard: Aktivistkinja s narukvicama do lakta
Nasljednica britanskog imperijalnog bogatstva i članica aristokracije, Nancy Cunard sve je to odbacila kako bi živjela kao pjesnikinja, novinarka i antifašistkinja. U Parizu 1920-ih postaje simbol avangarde, ali ne samo zbog svog stila koji je uključivao ekstremne etničke narukvice, ekscentrične krojeve i androginu siluetu. Cunard je pisala i govorila protiv kolonijalizma, rasizma i društvenog elitizma i živjela u otvorenoj vezi s afroameričkim jazz glazbenikom Henryjem Crowderom, što je izazvalo skandal i raskol s vlastitom obitelji.
PROFIMEDIANancy Cunard
Njezin modni izraz bio je politički čin
Kombinirala je afričke motive, muške sakoe i ukrase s kulturnom i intelektualnom dubinom koja nadilazi površnu estetiku. Danas bi je možda nazvali “kulturološki neosjetljivom “, no Nancy je surađivala s umjetnicima i borila se za prava onih čiji je stil preuzimala, ostajući do kraja života izvan bilo kakvog modnog ili društvenog kalupa.
Josephine Baker: Zvijezda koja je koristila modu kao diplomaciju
Američka plesačica, pjevačica i glumica koja je u Europi postala veća zvijezda nego u domovini, Josephine Baker svoj modni imidž gradila je na spoju egzotike, erotike i političkog simbolizma. U poznatoj točki nastupala je u suknji od banana, no iza te slike stajala je svjesna odluka o kontroli vlastitog tijela i pogleda publike.
PROFIMEDIAJosephine Baker
Baker nije bila pasivna muza, bila je voajeru ono što mu dopuštaš da vidi i ništa više
Tijekom Drugog svjetskog rata postaje špijunka za francuski pokret otpora, a kasnije i borac za građanska prava u SAD-u. Od Diora do Balmaina, njezine modne suradnje nisu bile samo estetske, bile su diplomatske. Baker je odjećom stvarala mit, a životom ga potvrđivala.
PROFIMEDIAJosephine Baker
Iris Apfel: Stil koji je postao muzej
Iris Apfel nije zaboravljena, ali je često krivo shvaćena. Rođena 1921., postala je globalna modna ikona tek u svojim 80-ima, kad je Metropolitan Museum of Art 2005. posvetio cijelu izložbu njezinoj garderobi. Apfel je kombinirala visoku i pristupačnu modu, etno elemente i ekstravagantne naočale u stil koji je otporan na trendove.
PROFIMEDIA
Ona je dokaz da modna ikona ne mora biti mlada, visoka ili mršava – mora imati viziju
Iris je uvijek govorila: “Više je više, a manje je dosadno” i u tom manifestu je cijela filozofija mode koja ne mari za pravila, nego za osobnost.
PROFIMEDIAIris Apfel
Žene koje treba ponovno upisati u modnu povijest
U isti red možemo dodati i Lee Miller, model, fotografkinju i ratnu reporterku koja je snimila ulazak Saveznika u Dachau, sve u kaputu Schiaparellijevog kroja. Ili Zeldinu Fitzgerald, pravu itgirl 1920-ih koja je bila više od supruge slavnog pisca. Bessie Wallis Simpson, vojvotkinja od Windsora, bila je modna sila koja je redefinirala žensku eleganciju između ratova, dok Clarita Vidal, španjolska aristokratkinja i kasnije glumica u Americi, ostaje fascinantna figura izgubljena u stilu Belle Époque.
Sve ove žene bile su puno više od haljina koje su nosile
Bile su revolucionarke u tišini, žene koje su same definirale svoju vidljivost, čak i kad je to značilo društvenu izolaciju ili nepriznavanje. Njihova modna baština nije arhivski artefakt, to je poziv na estetski bunt.
Vrijeme je za novu modnu arheologiju
Ako moda danas želi biti istinski progresivna, mora ponovno iskopati one koje su bile ispred svog vremena. Ove zaboravljene ikone iz povijesti nisu nostalgični hir, nego podsjetnik na to da stil može biti instrument otpora, individualnosti i vizije. Njihovo ponovno otkrivanje nije pitanje trenda, nego redefiniranja same definicije modne ikone.
Koncert Maje Šuput ispred JOY Shopping Rugvice bio je vrhunac otvorenja 11. prosinca 2025., ali za posjetitelje sada kreće najzanimljiviji dio prosinca.
Djeci iz Osijeka, Zagreba, Bedekovčine, Ivanca, Karlovca, Pule, Rijeke i Splita iz Zaklade poručili su: "Snaga nije u tome da nikada ne padnemo, nego da svaki puta ustanemo. Vjerujte u sebe jer vaš put je jedinstven, možete promijeniti i sebe i svijet oko vas."