Svijet se mora ujediniti: Ovo je 10 najsiromašnijih zemalja u 2025. godini

10 zemalja svijeta i dalje se suočava s ratovima, glađu, kolapsom institucija i razornim posljedicama klimatskih promjena. Može li se svijet napokon fokusirati na ono što je bitno?

Najsiromašnije zemlje na svijetu
Sierra Leone nije raj za sve
Piše Iris Hazler Šanko
objavljeno 07/06/2025 u 18:00

Dok razvijene zemlje ulažu u zelene tranzicije, digitalne platforme i svemirske misije, deset najugroženijih zemalja svijeta u 2025. i dalje se suočava s ratovima, glađu, kolapsom institucija i razornim posljedicama klimatskih promjena. Podaci o bruto domaćem proizvodu (BDP) po stanovniku ne otkrivaju samo ekonomski status neke države. Oni nam pokazuju stvarnu cijenu ljudske patnje, korupcije, kolonijalne prošlosti, i nadasve, klimatske nepravde.

Među ovim državama, žene su najteže pogođene: one su prve koje ostaju bez hrane, pristupa obrazovanju i zdravstvenim uslugama, a posljednje koje dobiju politički glas

Istovremeno, upravo žene u ovim zajednicama pokreću održive inicijative, lokalne startupse i razvijaju aplikacije koje pomažu u zaštiti okoliša i zdravlja iako to rijetko dospijeva u globalne vijesti. U nastavku donosimo pregled deset najsiromašnijih zemalja svijeta u 2025. prema konsenzusnim ekonomskim prognozama, uz nužan poziv na djelovanje.

Afganistan: Zemlja bez mira, žena bez prava

S BDP-om po stanovniku od samo 434 američka dolara, Afganistan predvodi listu najsiromašnijih zemalja svijeta. Višedesetljetni ratovi, strane okupacije, građanski sukobi i talibanska vlast ostavili su ovu zemlju u institucionalnom i gospodarskom kolapsu.

nasiromašnije zemlje svijeta

Većina stanovništva ovisi o tradicionalnoj poljoprivredi, no nestašica vode i zastarjele metode otežavaju i osnovnu egzistenciju

Žene su posebno pogođene. Isključene iz obrazovanja i tržišta rada te izložene sustavnom nasilju. Inovacije koje dolaze iz dijaspore, poput aplikacija za sigurne zone za žene i edukacijskih platformi koje rade offline, često su jedini tračak nade u zemlji gdje međunarodna pomoć više nije zajamčena.

Južni Sudan: Mladi narod, stari problemi

Od stjecanja neovisnosti 2011. godine, Južni Sudan nikad nije poznavao istinski mir. Unutarnji sukobi, etničke podjele i borbe za kontrolu nad naftnim poljima uništili su infrastrukturu i gospodarstvo.

S prosječnim BDP-om od 448 dolara, zemlja se suočava s glađu, hiperinflacijom i masovnim raseljavanjem

Unatoč svemu, žene u ruralnim zajednicama pokreću inicijative za obnovu uzgoja hrane otpornog na sušu i stvaraju lokalne mreže pomoći. Njihovi projekti ne ulaze u statistike, ali čuvaju živote.

Sierra Leone: Dijamanti koji ne sjaje za sve

Sierra Leone ostaje zatočena u sjeni svoje brutalne prošlosti. Iako zemlja ima bogate rudnike dijamanata, koristi od eksploatacije rijetko dolaze do naroda.

Nakon rata koji je završio 2002., zemlja je pogođena i razornom epidemijom ebole

S BDP-om od 529 dolara po stanovniku, razvoj je i dalje prespor. Zbog siromaštva, žene su najčešće isključene iz sustava skrbi, no upravo one predvode inicijative za digitalnu edukaciju djevojčica i reciklažu otpada u siromašnim četvrtima.

Malavi: Kad suša diktira život

Malavi je simbol klimatske nepravde: ovisan o poljoprivredi, s rastućom populacijom i infrastrukturom u kolapsu. Suše, poplave i klimatski ekstremi redovito uništavaju usjeve, a zemlja se suočava s konstantnim vanjskim dugom i padom produktivnosti.

BDP od 552 dolara teško može pokriti osnovne potrebe, ali žene u zajednicama pokreću lokalne zadruge za organski uzgoj i solarne sustave za navodnjavanje, nudeći mikrorješenja u makrokrizi.

Madagaskar: Otok iz snova, stvarnost iz noćne more

Unatoč zapanjujućoj bioraznolikosti, Madagaskar je dom ekstremnog siromaštva. Političke krize, neodrživa sječa šuma i ovisnost o izvozu sirovina ostavljaju zemlju ranjivom.

S gotovo 80 % stanovništva koje živi s manje od dva dolara dnevno, BDP od 577 dolara po glavi stanovnika ne iznenađuje

Žene često same vode kućanstva i preživljavaju zahvaljujući inicijativama za agroekološku proizvodnju i digitalne platforme koje educiraju o očuvanju tla.

Srednjoafrička Republika: Bogata rudama, siromašna ljudima

Unatoč prirodnim resursima kao što su zlato, dijamanti i drvo, Srednjoafrička Republika ostaje jedan od najnestabilnijih režima svijeta. Ratne milicije kontroliraju većinu teritorija, a korupcija razara sve pokušaje razvoja.

BDP od 582 dolara teško pokreće napredak. Žene koje djeluju u ilegalnim rudnicima počinju stvarati mreže za obrazovanje i reproduktivno zdravlje, daleko od očiju vlade i tržišta.

Burundi: Zemlja koja preživljava iz godine u godinu

Sa 602 dolara po stanovniku, Burundi se bori s nasljeđem građanskog rata, prenapučenim ruralnim područjima i nefunkcionalnim obrazovanjem. U 2024. zemlju je pogodila epidemija majmunskih boginja, dodatno iscrpivši zdravstveni sustav.

Lokalne ženske udruge često su jedina pomoć u zajednicama. Kroz inicijative održivog vrtlarstva, one hrane cijela sela i stvaraju mikroklimatske otoke otpornosti

Mozambik: Obećanje resursa, stvarnost sukoba

Mozambik posjeduje golema nalazišta plina, ali i dalje ostaje zarobljen u ciklusima siromaštva. BDP od 668 dolara rezultat je slabih institucija, povremenih ciklona i terorističkih napada.

Unatoč nesigurnostima, žene u ruralnim područjima kreiraju aplikacije za rano upozoravanje na oluje, pokreću solarne škole i stvaraju digitalne zajednice otpornosti.

Niger: Klima protiv budućnosti

Niger, s BDP-om od 672 dolara, vodi borbu s pustinjom. Ograničena poljoprivreda, visoka stopa rađanja i nedostatak međunarodne potpore nakon državnog udara u 2023. dodatno otežavaju situaciju.

Žene su nositeljice promjene: od obiteljskih farmi do aplikacija za edukaciju djevojčica, njihova otpornost postaje ključ očuvanja zajednice.

DR Kongo: Blago pod zemljom, siromaštvo na površini

DR Kongo svjetski je lider u proizvodnji kobalta, ključnog za baterije električnih automobila. Ipak, BDP po glavi stanovnika iznosi samo 708 dolara. Razlog? Desetljeća sukoba, korupcija i kriminal u sektoru rudarstva.

Unatoč prijetnjama, žene pokreću projekte za etičko rudarenje i zagovaraju inkluzivni razvoj kroz lokalne tehnološke platforme.

Globalna odgovornost u eri klimatskih promjena

Dok se bogate nacije natječu tko će prije ostvariti klimatsku neutralnost ili kolonizirati Mars, deset najugroženijih zemalja na svijetu bori se za osnovna ljudska prava i fizički opstanak.

U tim zemljama žene nisu samo žrtve, one su agentice promjene

Vrijeme je da globalna zajednica prestane gledati siromaštvo kroz brojke i da ga se prepozna kao izazov koji traži sustavnu solidarnost, redistribuciju resursa i ulaganje u održive, lokalno vođene inovacije. Jer sve dok postoji dijete koje nema pristup čistoj vodi, nijedna zelena tranzicija nije potpuna.

Vidi sve