Svijet se mora ujediniti: Ovo je 10 najsiromašnijih zemalja u 2025. godini
10 zemalja svijeta i dalje se suočava s ratovima, glađu, kolapsom institucija i razornim posljedicama klimatskih promjena. Može li se svijet napokon fokusirati na ono što je bitno?

Dok razvijene zemlje ulažu u zelene tranzicije, digitalne platforme i svemirske misije, deset najugroženijih zemalja svijeta u 2025. i dalje se suočava s ratovima, glađu, kolapsom institucija i razornim posljedicama klimatskih promjena. Podaci o bruto domaćem proizvodu (BDP) po stanovniku ne otkrivaju samo ekonomski status neke države. Oni nam pokazuju stvarnu cijenu ljudske patnje, korupcije, kolonijalne prošlosti, i nadasve, klimatske nepravde.
Među ovim državama, žene su najteže pogođene: one su prve koje ostaju bez hrane, pristupa obrazovanju i zdravstvenim uslugama, a posljednje koje dobiju politički glas
Istovremeno, upravo žene u ovim zajednicama pokreću održive inicijative, lokalne startupse i razvijaju aplikacije koje pomažu u zaštiti okoliša i zdravlja iako to rijetko dospijeva u globalne vijesti. U nastavku donosimo pregled deset najsiromašnijih zemalja svijeta u 2025. prema konsenzusnim ekonomskim prognozama, uz nužan poziv na djelovanje.
Afganistan: Zemlja bez mira, žena bez prava
S BDP-om po stanovniku od samo 434 američka dolara, Afganistan predvodi listu najsiromašnijih zemalja svijeta. Višedesetljetni ratovi, strane okupacije, građanski sukobi i talibanska vlast ostavili su ovu zemlju u institucionalnom i gospodarskom kolapsu.
Većina stanovništva ovisi o tradicionalnoj poljoprivredi, no nestašica vode i zastarjele metode otežavaju i osnovnu egzistenciju
Žene su posebno pogođene. Isključene iz obrazovanja i tržišta rada te izložene sustavnom nasilju. Inovacije koje dolaze iz dijaspore, poput aplikacija za sigurne zone za žene i edukacijskih platformi koje rade offline, često su jedini tračak nade u zemlji gdje međunarodna pomoć više nije zajamčena.
Južni Sudan: Mladi narod, stari problemi
Od stjecanja neovisnosti 2011. godine, Južni Sudan nikad nije poznavao istinski mir. Unutarnji sukobi, etničke podjele i borbe za kontrolu nad naftnim poljima uništili su infrastrukturu i gospodarstvo.
S prosječnim BDP-om od 448 dolara, zemlja se suočava s glađu, hiperinflacijom i masovnim raseljavanjem
Unatoč svemu, žene u ruralnim zajednicama pokreću inicijative za obnovu uzgoja hrane otpornog na sušu i stvaraju lokalne mreže pomoći. Njihovi projekti ne ulaze u statistike, ali čuvaju živote.
Sierra Leone: Dijamanti koji ne sjaje za sve
Sierra Leone ostaje zatočena u sjeni svoje brutalne prošlosti. Iako zemlja ima bogate rudnike dijamanata, koristi od eksploatacije rijetko dolaze do naroda.
Nakon rata koji je završio 2002., zemlja je pogođena i razornom epidemijom ebole
S BDP-om od 529 dolara po stanovniku, razvoj je i dalje prespor. Zbog siromaštva, žene su najčešće isključene iz sustava skrbi, no upravo one predvode inicijative za digitalnu edukaciju djevojčica i reciklažu otpada u siromašnim četvrtima.
Malavi: Kad suša diktira život
Malavi je simbol klimatske nepravde: ovisan o poljoprivredi, s rastućom populacijom i infrastrukturom u kolapsu. Suše, poplave i klimatski ekstremi redovito uništavaju usjeve, a zemlja se suočava s konstantnim vanjskim dugom i padom produktivnosti.
BDP od 552 dolara teško može pokriti osnovne potrebe, ali žene u zajednicama pokreću lokalne zadruge za organski uzgoj i solarne sustave za navodnjavanje, nudeći mikrorješenja u makrokrizi.
Madagaskar: Otok iz snova, stvarnost iz noćne more
Unatoč zapanjujućoj bioraznolikosti, Madagaskar je dom ekstremnog siromaštva. Političke krize, neodrživa sječa šuma i ovisnost o izvozu sirovina ostavljaju zemlju ranjivom.
S gotovo 80 % stanovništva koje živi s manje od dva dolara dnevno, BDP od 577 dolara po glavi stanovnika ne iznenađuje
Žene često same vode kućanstva i preživljavaju zahvaljujući inicijativama za agroekološku proizvodnju i digitalne platforme koje educiraju o očuvanju tla.
Srednjoafrička Republika: Bogata rudama, siromašna ljudima
Unatoč prirodnim resursima kao što su zlato, dijamanti i drvo, Srednjoafrička Republika ostaje jedan od najnestabilnijih režima svijeta. Ratne milicije kontroliraju većinu teritorija, a korupcija razara sve pokušaje razvoja.
BDP od 582 dolara teško pokreće napredak. Žene koje djeluju u ilegalnim rudnicima počinju stvarati mreže za obrazovanje i reproduktivno zdravlje, daleko od očiju vlade i tržišta.
Burundi: Zemlja koja preživljava iz godine u godinu
Sa 602 dolara po stanovniku, Burundi se bori s nasljeđem građanskog rata, prenapučenim ruralnim područjima i nefunkcionalnim obrazovanjem. U 2024. zemlju je pogodila epidemija majmunskih boginja, dodatno iscrpivši zdravstveni sustav.
Lokalne ženske udruge često su jedina pomoć u zajednicama. Kroz inicijative održivog vrtlarstva, one hrane cijela sela i stvaraju mikroklimatske otoke otpornosti
Mozambik: Obećanje resursa, stvarnost sukoba
Mozambik posjeduje golema nalazišta plina, ali i dalje ostaje zarobljen u ciklusima siromaštva. BDP od 668 dolara rezultat je slabih institucija, povremenih ciklona i terorističkih napada.
Unatoč nesigurnostima, žene u ruralnim područjima kreiraju aplikacije za rano upozoravanje na oluje, pokreću solarne škole i stvaraju digitalne zajednice otpornosti.
Niger: Klima protiv budućnosti
Niger, s BDP-om od 672 dolara, vodi borbu s pustinjom. Ograničena poljoprivreda, visoka stopa rađanja i nedostatak međunarodne potpore nakon državnog udara u 2023. dodatno otežavaju situaciju.
Žene su nositeljice promjene: od obiteljskih farmi do aplikacija za edukaciju djevojčica, njihova otpornost postaje ključ očuvanja zajednice.
DR Kongo: Blago pod zemljom, siromaštvo na površini
DR Kongo svjetski je lider u proizvodnji kobalta, ključnog za baterije električnih automobila. Ipak, BDP po glavi stanovnika iznosi samo 708 dolara. Razlog? Desetljeća sukoba, korupcija i kriminal u sektoru rudarstva.
Unatoč prijetnjama, žene pokreću projekte za etičko rudarenje i zagovaraju inkluzivni razvoj kroz lokalne tehnološke platforme.
Globalna odgovornost u eri klimatskih promjena
Dok se bogate nacije natječu tko će prije ostvariti klimatsku neutralnost ili kolonizirati Mars, deset najugroženijih zemalja na svijetu bori se za osnovna ljudska prava i fizički opstanak.
U tim zemljama žene nisu samo žrtve, one su agentice promjene
Vrijeme je da globalna zajednica prestane gledati siromaštvo kroz brojke i da ga se prepozna kao izazov koji traži sustavnu solidarnost, redistribuciju resursa i ulaganje u održive, lokalno vođene inovacije. Jer sve dok postoji dijete koje nema pristup čistoj vodi, nijedna zelena tranzicija nije potpuna.
Pročitajte još