Eva Horvat za Marie Claire: “Temelj zdravog upravljanja osobnim financijama jest planiranje”
"Moj profesionalni razvoj oblikovala je kombinacija svega navedenog – i obrazovanja, i iskustva, i ljudi koje sam susretala putem", govori nam Eva Horvat.

Financije su dugo bile percipirane kao “muški teren”, no danas sve više žena preuzima kontrolu nad vlastitim novcem, investicijama i dugoročnim planovima. Ipak, put do financijske sigurnosti traži znanje, samopouzdanje i spremnost na strateško razmišljanje. Koliko su mentorstvo i kontinuirano učenje važni? Koje su najčešće pogreške i kako ih izbjeći? Koje navike čine temelj stabilnosti, pametnog investiranja i mirovinske štednje? O svemu tome razgovarali smo s Evom Horvat, članicom Uprave Raiffeisen društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, koja je izlagala na ovogodišnjem Tjednu financijske pismenosti u organizaciji EFZG-a, u sklopu kojeg se održao program Fin&Femme te dodjela Marie Claire x TFP Impact Award 2026.
Iako žene čine većinu zaposlenih u financijskom sektoru, njihov se udio znatno smanjuje na razini upravljačkih pozicija. Što je, prema Vašem iskustvu, presudno za dugoročni uspjeh žena u financijama?
Činjenica da žene čine velik dio zaposlenih u financijskom sektoru, ali su i dalje nedovoljno zastupljene na najvišim razinama odlučivanja, pokazuje da još uvijek ne koristimo puni potencijal talenata.
Iz mog iskustva, dugoročni uspjeh žena u financijama počiva na izvrsnosti, vjerodostojnosti i spremnosti preuzeti odgovornost. Stručnost žena nije upitna – one čine velik dio visokoobrazovanih u ekonomiji i financijama te su dokazale da posjeduju liderske vještine poput discipline, otpornosti i strateškog razmišljanja. Problem stoga nije u sposobnostima, nego u prilikama i spremnosti prihvatiti ih. Iako i dalje postoje nesvjesne predrasude i tradicionalni modeli upravljanja u kojima su muškarci češće na vodećim pozicijama, ponekad je prisutna i određena zadrška kod žena kad je riječ o prihvaćanju novih izazova i većih odgovornosti.
Promjena društvenih obrazaca i regulatorni okvir svakako su važni jer stvaraju pravednije i transparentnije uvjete napredovanja. No jednako je važna i osobna spremnost za prepoznati vlastitu vrijednost, prihvati prilika i zakorači u prostor liderstva s većom sigurnošću i odlučnošću.

Što je najviše oblikovalo Vaš profesionalni razvoj – formalno obrazovanje, iskustvo ili ljudi koje ste susretali na svom poslovnom putu?
Moj profesionalni razvoj oblikovala je kombinacija svega navedenog – i obrazovanja, i iskustva, i ljudi koje sam susretala putem. Formalno obrazovanje daje mi temelj i sigurnost u znanju, a stručnost u poslu dolazi kroz praksu – kroz konkretne zadatke, odgovornosti i, naravno, pogreške iz kojih se puno uči.
Ipak, ljudi su možda imali najveći utjecaj. Mentori, kolege, suradnici, pa čak i oni s kojima se nisam uvijek slagala – svi su me na neki način oblikovali. Od nekih sam učila kako želim raditi, a od nekih kako ne želim. Kroz odnose se najviše razvijamo, i profesionalno i osobno.
Na koji način danas savladavate prepreke s kojima se susreće u svakodnevnom radu i životu te pri donošenju kompleksnih odluka?
Prepreke su sastavni dio svakodnevnog rada, posebno kada donosite odluke. Danas ih pokušavam savladavati tako da zastanem, sagledam širu sliku i ne reagiram impulzivno. Važno mi je okružiti se s ljudima kojima vjerujem i s kojima mogu otvoreno raspravljati. Nitko ne donosi najbolje odluke sâm.
S vremenom naučite da nije poanta u izbjegavanju svih prepreka, nego razviti otpornost i znati zašto nešto radite i koje vas vrijednosti vode.
Često ističete mentorstvo kao važan element poslovnog rasta. Koji biste savjet dali ženama koje razmišljaju o poduzetništvu, a koji onima koje žele uspon po korporativnoj ljestvici?
Mentorstvo uistinu smatram važnim elementom profesionalnog razvoja. Nitko ne mora, i ne bi niti trebao sve prolaziti sâm. Dobar mentor može vam uštedjeti godine lutanja, pomoći vam da jasnije vidite svoje mogućnosti i ohrabriti vas kad sumnjate u sebe.
Ženama koje su se odlučile upustiti u poduzetništvo čestitala bih na hrabrosti i spremnosti. Poduzetništvo donosi veliku slobodu, ali i veliku odgovornost. Donosi puno neizvjesnosti, ali i osjećaj ponosa kad znate da gradite nešto svoje. Uvijek je važno okružiti se s kvalitetnim ljudima i ne bojati se tražiti savjet.
Onima koje su odlučile graditi karijeru unutar korporativnog sustava savjetovala bih da budu odlučne, da jasno komuniciraju svoje ambicije i da se ne podcjenjuju.
U konačnici, niti jedan put nije jednostavan. Svaki nosi svoje prednosti i izazove. Ključno je prepoznati što vas osobno motivira i biti dovoljno hrabar da taj put dosljedno slijedite.

Solidni rast tržišta ohrabrio je Hrvate na investiranje, pa tako se od 2020. godine udvostručilo ulaganje građana na tržište kapitala. Što biste savjetovali onima koji još nisu učinili prvi investicijski korak jer ih koče strah ili oprez?
Strah i oprez razumljivi su kad je riječ o investiranju. U razdobljima kad tržišta snažno rastu stvara se dojam da je pravi trenutak za ulazak. No važno je imati na umu da tržišta ne rastu kontinuirano. Tko toga nije svjestan, može se osjećati nespremno kada dođe do korekcija na tržištu, odnosno pada.
Zato bih onima koji još nisu napravili prvi investicijski korak savjetovala da se najprije dobro informiraju i realno procijene vlastitu spremnost na rizik s obzirom na financijske mogućnosti i cilj investiranja.
Ključno je ne donositi odluke pod utjecajem euforije, ali ni panike. U fazama rasta lako je precijeniti vlastitu toleranciju na rizik, dok u fazama pada može prevladati strah. Kod investiranja je ključno održati hladnu glavu i držati se unaprijed definirane strategije. To je često važnije od pokušaja da se “uhvati” savršen trenutak.
Za one koji razmišljaju o ulaganju, a nisu sigurni kako započeti, razumno je potražiti savjet stručnjaka ili razmotriti ulaganje u profesionalno vođene portfelje poput investicijskih ili mirovinskih fondova, koji diversificiraju svoja ulaganja te imaju unaprijed definiranu strategiju i sklonost prema riziku.
Financijska pismenost sve je prisutnija tema u našem društvu – od stručnih edukacija, blogova, videa, popularne literature do sadržaja na društvenim mrežama. Koje biste ključne savjete izdvojili kao temelj zdravog upravljanja osobnim financijama?
Točno je da je financijska pismenost danas puno vidljivija nego prije. Sve je više edukacija, članaka, podcasta i sadržaja na društvenim mrežama koji obrađuju teme osobnih financija. To je svakako pozitivan pomak jer pokazuje da ljudi žele bolje razumjeti kako upravljati svojim novcem.
Ipak, važno je zadržati dozu kritičnosti. Nisu svi sadržaji jednako kvalitetni niti jednako primjenjivi na svakoga. Zato je dobro razmisliti tko stoji iza određenog sadržaja i odgovara li taj savjet našim stvarnim potrebama i okolnostima.
Temelj zdravog upravljanja osobnim financijama jest planiranje. To znači imati jasan pregled prihoda i rashoda te razumjeti vlastite financijske navike. Odgovornost prema potrošnji podrazumijeva razlikovanje potreba od želja i usklađivanje troškova s dugoročnim ciljevima. Stvarati financijsku sigurnost znači postaviti ciljeve i redovito preispitivati vlastite odluke. Financijska pismenost ne podrazumijeva samo znanje o proizvodima i tržištima nego i sposobnost donošenja promišljenih odluka koje su u skladu s našim mogućnostima i životnim planovima.
Žene u prosjeku žive dulje, češće imaju prekide u karijeri i statistički raspolažu nižim mirovinama. Kako se taj jaz može ublažiti? Koje su Vaše ključne poruke ženama kad je riječ o dugoročnom planiranju i mirovinskoj štednji?
Istina je da žene zbog češćih prekida u karijeri mogu imati niže ukupne uplate doprinosa, a time i nižu mirovinu. Uz to, u prosjeku i dalje ostvaruju niže plaće od muškaraca, a istodobno žive dulje. Kombinacija tih čimbenika znači da žene statistički raspolažu nižim mirovinama, ali im je razdoblje korištenja mirovine dulje.
Upravo je zato važno na vrijeme razmišljati o dodatnim oblicima štednje. Dobrovoljni mirovinski fondovi jedan su od načina da same preuzmemo dio odgovornosti za buduća primanja. Primjerice, dobrovoljnu mirovinsku štednju može nam uplaćivati poslodavac i tako koristiti poreznu olakšicu. Osim toga, tu je i poticaj koji nam daje država na uplaćena sredstva u svakoj kalendarskoj godini. Ulažući na tržišta kapitala, mirovinski fondovi ostvarenjem prinosa uvećavaju našu štednju. Brojne su prednosti ove štednje čija je namjena upravo veća mirovina. Ohrabruje podatak da je u dobrovoljnim mirovinskim fondovima podjednak broj muškaraca i žena, što pokazuje da svijest o potrebi štednje za mirovinu postoji kod oba spola.
Moja ključna poruka ženama bila bi – počnite promišljati o mirovini i štedjeti za nju što prije. Vrijeme je najveći saveznik u dugoročnom planiranju. I manji iznosi, ako se uplaćuju redovito i kroz dulje razdoblje, mogu značajno doprinijeti financijskoj sigurnosti u mirovini.
Koje su najčešće financijske pogreške koje primjećujete – bilo kod pojedinaca ili na razini društva?
Najčešće financijske pogreške koje primjećujem zapravo su dvije krajnosti. S jedne strane tu je prezaduženost, odnosno preuzimanje obveza koje dugoročno nadilaze realne financijske mogućnosti. To se često događa kad se odluke donose bez jasne procjene vlastite sposobnosti vraćanja duga.
S druge strane, česta je i suprotna krajnost – držanje viška novca isključivo na tekućim ili žiro računima, osobito u razdobljima povišene inflacije. U takvim okolnostima novac gubi kupovnu moć, pa dugoročno zapravo “vrijedi manje”.
Obje situacije proizlaze iz nedostatka planiranja i razumijevanja osnovnih financijskih principa. Ključ je u ravnoteži – zaduživati se odgovorno, u skladu s mogućnostima, ali istodobno promišljeno upravljati viškom sredstava kako bi se očuvalo i potencijalno povećalo njihovu vrijednost.
Na razini društva, najveći izazov jest razviti kulturu dugoročnog planiranja umjesto donošenja odluka pod utjecajem aktualnih okolnosti, straha ili euforije. Financijska stabilnost najčešće nije rezultat jedne velike odluke, nego niza manjih kroz vrijeme.

Od čega krenuti ako netko nikad nije sustavno upravljao svojim financijama? Koje tri navike smatrate temeljem financijske stabilnosti?
Za nekoga tko do sada nije sustavno upravljao svojim financijama, važno je krenuti od jednostavnih, ali dosljednih koraka i stjecanja nekoliko temeljnih navika.
Prva navika jest vođenje evidencije potrošnje. To ne znači da moramo bilježiti svaku kavu, ali je važno imati pregled glavnih troškova; primjerice, režija, kredita, najma i ostalih redovitih izdataka. Kad znamo kamo novac odlazi, lakše je planirati. To je druga navika – planiranje potrošnje. Umjesto instinktivnog trošenja, dobro je unaprijed odrediti okvir i koliko na koju kategoriju možemo potrošiti, a da pritom ne ugrozimo svoje financijske ciljeve.
Treća, i možda najvažnija navika, jest redovita štednja. Štednja nam daje sigurnost i financijsku stabilnost u nepredviđenim situacijama. Važno je odabrati oblik štednje koji odgovara našim potrebama i mogućnostima te biti kontinuiran. Čak i manji, ali redoviti iznosi kroz vrijeme mogu učiniti veliku razliku.
Kod ulaganja, planiranja budućnosti te razmišljanja o kratkoročnim i dugoročnim ciljevima, godine predstavljaju različite startne točke. Koje biste savjete dali mladima na početku radnog vijeka, a koje osobama koje se približavaju mirovini?
Vremenski horizont jedan je od najvažnijih čimbenika kod ulaganja. Vrijeme izravno utječe na kapitalizaciju – što je razdoblje ulaganja dulje, to je veći potencijal učinka prinosa.
Mladima na početku radnog vijeka najveća je prednost upravo vrijeme. Oni si mogu priuštiti da s relativno manjim mjesečnim iznosima dugoročno naprave veliku razliku za svoju budućnost, posebno kad je riječ o mirovinskoj štednji. Moja poruka mladima je da ne čekaju “idealan trenutak” ni veća primanja. Već i nekoliko postotaka plaće, ako se redovito izdvaja od prvog zaposlenja, može puno značiti. Prednost mladih je i to što lakše mogu podnijeti kratkoročne oscilacije tržišta jer imaju dovoljno vremena za oporavak eventualnih padova.
Za osobe koje se približavaju mirovini situacija je drukčija jer imaju kraći vremenski horizont. U tom razdoblju naglasak je na očuvanju vrijednosti ušteđene imovine i stabilnosti. Iako, ni tada nije kasno za štednju. Nekoliko godina sustavnog izdvajanja može također značajno popraviti financijsku sigurnost u mirovini.
Uspješne žene često balansiraju između profesionalnih ambicija i privatnih odgovornosti. Kako Vi održavate ravnotežu između zahtjevne karijere i osobnog života? Postoje li osobne navike ili rituali koji Vam pomažu održati fokus i energiju?
Vjerujem da žena danas ne mora birati između karijere i obitelji. Moguće je imati i jedno i drugo, ali uz realna očekivanja i, ono što je najvažnije, podršku. Ravnoteža ne znači da je sve u svakom trenutku savršeno usklađeno, nego da svjesno upravljamo svojim prioritetima u različitim fazama života.
Ne slažem se s tezom da je žena dobra majka samo ako je isključivo posvećena djeci, niti mislim da se jedan roditelj mora odreći profesionalnih ambicija. Jednako tako, važno je da i muškarci i žene ravnopravno sudjeluju u obiteljskim obvezama.
Osobno mi pomažu dobra organizacija i jasna struktura dana. Nastojim svoje vrijeme koristiti svjesno, fokusirati se na ono što je stvarno važno i ne trošiti energiju na stvari koje nemaju dugoročnu vrijednost.
Pročitajte još
Kada danas sgledate svoj put – na što ste najponosniji? Kako definirate uspjeh, profesionalno i osobno?
Kada danas sagledam svoj profesionalni i osobni put, najponosnija sam na ljude koji me okružuju. Na tim s kojim radim u poslovnom okruženju, ali i na svoj “tim” privatno – obitelj i bliske osobe. U oba okruženja nastojimo raditi dobre stvari, međusobno se poštovati, razumjeti i podržavati.
Vjerujem da su upravo odnosi među ljudima ono što nas dugoročno definira. Rezultati su važni, ali način na koji do njih dolazimo još je važniji. Ako iza uspjeha stoje povjerenje i međusobno uvažavanje, tada taj uspjeh ima veću vrijednost.
Koja Vas je odluka/situacija najviše naučila o novcu ili životu?
Faza osamostaljivanja, a posebno kupnja nekretnine na kredit. Tada sam najviše naučila što znači dugoročna odgovornost.
Koji biste savjet dali sami sebi u dvadesetima?
Otvorila bih dobrovoljnu mirovinsku štednju što prije.
Postoji li osobna filozofija koja Vas vodi kroz izazovne situacije?
Fokusiraj se na ono na što možeš utjecati.
Donose li žene u financije drukčiju energiju i perspektivu?
Apsolutno. Žene često donose drukčiju perspektivu, osobito senzibilitet u ključnim situacijama. Svejedno mislim da se najbolji rezultati postižu kombinacijom ženske i muške energije.
Koja je jedna navika koja dugoročno najviše doprinosi financijskoj stabilnosti?
Redovita štednja.





