Moda nije samo odjeća, to je emocionalni odraz identiteta, društvenih normi i osobnih borbi koje nosimo svaki dan
Kad otvorimo ormar, ne gledamo samo u odjeću. Gledamo u emocionalni inventar vlastitog života. Jer odjeća, osobito ona koju najviše volimo ili najviše mrzimo, rijetko je neutralna. Od traperica koje nosimo dok ne popuste na koljenima, do vrtoglavih potpetica koje volimo više u teoriji nego u praksi. Da, svaki komad ima svoju priču. I svaki od njih nešto nam govori, o društvu, tijelu, očekivanjima i identitetu.
U suvremenoj modi, više nego ikad, krojevi nisu samo stvar estetike
Oni postaju manifest osobne slobode, stav o rodnim normama, ponekad čak i suptilan otpor sustavu. No neke komade nosimo s neskrivenim oduševljenjem, dok druge podnosimo isključivo zato što “tako treba”. A sve to ima svoje korijene. Jednako u povijesti mode, ali i u kolektivnoj psihologiji.
Ako postoji jedan odjevni predmet koji je u stanju povezati revolucionarke, rock zvijezde, mame u parku i uredske milenijalke, to su traperice. Rođene kao radnička uniforma u američkim rudnicima i farmama 19. stoljeća, traperice su tijekom 20. stoljeća postale simbol otpora, individualnosti i naposljetku, modni mainstream.
Za žene, traperice su značile više od stila
One su bile prvi korak prema funkcionalnosti, mobilnosti, pa i ravnopravnosti. No koliko god bile obožavane, istina je da su žene često u složenom odnosu s ovim komadom. Kupovina traperica, osobito onih koje “savršeno pristaju”, izaziva kod mnogih gotovo egzistencijalnu krizu. Široke ili uske, visokog ili niskog struka, trendovi se mijenjaju, ali potraga za “savršenim parom” nikad ne prestaje. I u tome leži njihova moć – i frustracija.
Ako nas je pandemija ičemu naučila, onda je to činjenica da se udobnost i stil mogu i moraju spojiti. Ulazak trenirke u svijet “ozbiljne” mode dogodio se postupno, ali efektno. Danas je s jednakim samopouzdanjem nose i Kendall Jenner i susjeda koja ide po kruh. U jednom trenutku, trenirka je postala simbol samopouzdanja koje se ne mora dokazivati štiklama ili suknjom olovka kroja.
Nekoć smatrana sinonimom za nemar i kućne radinosti, danas je trenirka redovan gost modnih pista, osobito u interpretaciji brendova kao što su Off-White i Balenciaga. Psihološki, ona je bijeg od pretencioznosti, ali i tiha pobuna protiv strogih normi ženskog izgleda. Udobnost je postala luksuz, a luksuz više ne traži visoke pete.
Nemoguće je govoriti o najvoljenijim komadima, a da se ne spomene mala crna haljina. Od Chanelove revolucionarne verzije iz 1926. do današnjih verzija koje variraju od minimalizma do gotičkog glamura, LBD (little black dress) je ostala konstanta u modnoj povijesti. Ona je elegantna, svestrana i gotovo uvijek “siguran” odabir.
Ali upravo ta sigurnost ponekad postaje njezin minus
U vremenu kad se slavi individualnost i ekscentričnost, mala crna haljina može djelovati kao pomalo ziheraški izbor. No istina je da njezina snaga leži upravo u toj tihoj moći. Kada sve drugo zakaže, ona nikad ne razočara.
Nijedan komad odjeće nije toliko glorificiran, analiziran (i proklet) kao visoke potpetice. Štikle su vizualni sinonim za ženstvenost, seksepil, moć, ali i nepraktičnost, bol i društvena očekivanja. U povijesti, štikle su od statusnog simbola francuskih plemića (da, muškarci su ih nosili prvi), prešle put do modnog oružja poslovnih žena 80-ih.
Za mnoge žene, štikle su trenutak transformacije
One podižu držanje, produljuju noge, daju dozu glamura i, kad se pravilno nose, čine da i najobičnije traperice izgledaju kao da su spremne za editorijal. Ali stvarnost je često manje glamurozna: bolna stopala, poderane čarape, hodanje poput mladog ždrijebeta na ledu. Pa ipak, koliko god ih voljeli i mrzili u isto vrijeme, štikle nikad nisu u potpunosti nestale s modne scene. Psihološki gledano, one su često izraz želje da budemo viđeni – više, jače, bolje.
Postoji cijela skupina komada koji nikad nisu bili omiljeni zbog udobnosti, nego njoj unatoč. Korzeti su stoljećima oblikovali žensko tijelo prema estetskim normama vremena, ali često na štetu zdravlja i slobode. Sličnu ulogu u 21. stoljeću odigrali su ultrauski modeli traperica, crop topovi i svaka odjeća koja podrazumijeva “pripremu tijela” prije nošenja.
Psihološki, ovi komadi često izazivaju nelagodu, ali i želju za pripadanjem
Nose se zbog vizualnog učinka, društvene validacije ili jednostavno zato što “tako svi nose”. No, u vremenima kad se sve više slavi različitost tijela, pitanje je koliko dugo će ovakvi komadi dominirati ili će se, poput korzeta, preseliti u muzejsku vitrinu modne prošlosti.
Moda nikad nije bila samo odjeća, uvijek je bila i poruka. I dok neki komadi izdrže test vremena jer pružaju utjehu, samopouzdanje i slobodu, drugi se zadrže unatoč boli, jer predstavljaju ideale koje nam je društvo (ili mi sami) zadalo.
U svijetu koji se sve brže mijenja, možda je upravo vrijeme da preispitamo što nosimo, ali i zašto to nosimo
Jer stvarna revolucija ne događa se samo na pistama nego i u našim ormarima, svaki put kad odaberemo udobnost umjesto trenda, autentičnost umjesto imitacije, i komad koji nas osnažuje umjesto onog koji nas sputava.
Koncert Maje Šuput ispred JOY Shopping Rugvice bio je vrhunac otvorenja 11. prosinca 2025., ali za posjetitelje sada kreće najzanimljiviji dio prosinca.
Joga i holistički pristup idealno se mogu integrirati u urbano okruženje, nudeći put prema unutarnjem miru, ravnoteži i zdravlju
Novi showroom rezultat je dugogodišnje suradnje tvrtke Iverpan i grupacije Atlas Concordea
Djeci iz Osijeka, Zagreba, Bedekovčine, Ivanca, Karlovca, Pule, Rijeke i Splita iz Zaklade poručili su: "Snaga nije u tome da nikada ne padnemo, nego da svaki puta ustanemo. Vjerujte u sebe jer vaš put je jedinstven, možete promijeniti i sebe i svijet oko vas."
