Čak 67 % europskih majki mentalno je preopterećeno: što sve konačno treba učiniti da se situacija promijeni
Između mentalnog (pre)opterećenja, profesionalnih ograničenja i obiteljskih nejednakosti, biti majčinstvo ostaje, čak i u 2025. godini, "svakodnevni izazov"
Preopterećene, izolirane, nevidljive: izvješće “Stanje majčinstva u Europi” oslikava oštru sliku stvarnosti s kojom se suočavaju majke. Make Mothers Matter, nevladina organizacija koja stoji iza izvješća, podiže svijest o još uvijek uglavnom ignoriranoj istini: majke snose najveći teret roditeljskih odgovornosti, i to često bez podrške. Voditeljica studije ocrtava bitne mjere potrebne kako bi se osiguralo da majčinstvo više ne bude teret.
Između mentalnog (pre)opterećenja, profesionalnih ograničenja i obiteljskih nejednakosti, biti majčinstvo ostaje, čak i u 2025. godini, “svakodnevni izazov”.
To otkriva izvješće “Stanje majčinstva u Europi” za 2024. godinu nevladine organizacije Make Mothers Matter (MMM), objavljeno u ožujku 2025.
Potonje nudi precizan pregled situacije majki u Europi i ocrtava konkretne načine za poboljšanje njihove dobrobiti, priznanja i ekonomske sigurnosti.
Angela Garcia, direktorica projekata u MMM-u i voditeljica istraživanja, detaljno opisuje analizu.
Značajno mentalno preopterećenje
Izvješće “Stanje majčinstva u Europi” otkriva da se više od 67 % majki osjeća mentalno preopterećeno te da je otprilike jedna od dvije majke u protekloj godini patila od problema s mentalnim zdravljem (depresija, anksioznost, izgaranje ili perinatalna depresija).
Prema organizaciji Make Mothers Matter, ovo preopterećenje, u kombinaciji s nedostatkom osobnog vremena (samo 51 % ispitanica izjavilo je da ga imaju), otežava rješavanje njihovih psiholoških potreba. Nevladina organizacija također ukazuje na trajnu stigmu koja okružuje mentalno zdravlje majki i nedostatak specijaliziranih usluga.
Kako bi se riješilo ovaj problem, MMM preporučuje razvoj usluga u zajednici i decentraliziranih usluga koje integriraju psihološku podršku i medicinsko praćenje, poboljšanje informacija i pismenosti u području mentalnog zdravlja (uključujući i perinatalno razdoblje) te uvođenje alata za probir i odgovarajućih protokola, uzimajući u obzir nesigurnost, izolaciju ili diskriminaciju.
“Cilj je da svaka majka dobije podršku rano, pravilno i unutar svoje zajednice, bez financijskih prepreka ili tabua”, objašnjava Angela Garcia.
Majke, zaboravljene u radnom svijetu
Što se tiče profesionalne perspektive, slika je jednako zabrinjavajuća.
Nakon dolaska prvog djeteta, postotak majki koje rade puno radno vrijeme pada sa 74 % na 49 %, a samo 52 % ima posao s punim radnim vremenom.
Što se tiče povratka na posao, 35 % je imalo koristi od postupnog povratka, 46 % od prilagođenog radnog vremena, a samo 27 % ima pristup radu na daljinu. Više od polovice majki bi voljelo imati koristi od prilagođenog radnog vremena (59 %), financijske pomoći za brigu o djeci (51 %) ili rada na daljinu (50 %)
Kao odgovor na te potrebe, MMM preporučuje da vlade i poslodavci usvoje “fleksibilne uvjete rada” do djetetove 18. godine, zajamče rad na daljinu i prilagođeno radno vrijeme kao provedivo pravo te pooštre sankcije protiv diskriminacije povezane s obiteljskim obvezama.
Štoviše, majčinstvo i dalje snažno utječe na karijere žena: 27 % majki izvještava o negativnom utjecaju, 30 % smatra da su im mogućnosti napredovanja u karijeri ograničene, a 39 % doživljava smanjenje redovitih prihoda. Ipak, 37 % ne osporava ovu situaciju, često zbog nedostatka vremena, straha od odmazde ili troškova pravnog postupka.
SHUTTERSTOCK
Nejednakosti u obiteljskoj dinamici
MMM se stoga zalaže za “kreditne bodove za njegu” integrirane u mirovine “kako bi se kompenzirali prekidi u zaposlenju povezani s obiteljskim obvezama”, za bolju zaštitu od diskriminacije, kao i za poboljšanje naknada i trajanja porodiljnog i roditeljskog dopusta.
Jer nejednakosti i dalje postoje i kod kuće: majke preuzimaju 65 % opipljivih zadataka i 68 % nematerijalnih zadataka, dok četvrtina očeva nije koristila nikakav očinski dopust, uglavnom iz financijskih ili profesionalnih razloga. Što se tiče porodiljnog dopusta, 30 % majki smatra ga nedovoljnim (s vrhuncem od 49 % u Portugalu i Italiji), a 44 % je nezadovoljno beneficijama, pri čemu samo 13 % prima 100 % svoje plaće
Još jedno osjetljivo pitanje jesu troškovi brige o djeci, koji premašuju 20 % obiteljskog dohotka za 33 % obitelji (13 % u Francuskoj). MMM se zalaže za odgovarajuću financijsku naknadu, usklađene politike dopusta i lakši pristup pristupačnim mogućnostima brige o djeci.
Dakle, iako se roditeljstvo uglavnom doživljava pozitivno, 41 % majki ne osjeća se dovoljno priznatima od strane društva. Nevladina organizacija naglašava važnost “konkretnog i društvenog priznanja, izvan pohvalne retorike”, kako bi se podržalo njihovo mentalno zdravlje i svakodnevna dobrobit.
Prema majčinstvu bez “poreza”?
Izvješće MMM 2024. daje jasnu opservaciju: majčinstvo u Europi i dalje je obilježeno mentalnim preopterećenjem, profesionalnim ograničenjima i trajnim obiteljskim nejednakostima.
Međutim, rješenja postoje – od pristupa odgovarajućoj skrbi do fleksibilnih radnih politika i boljeg ekonomskog i društvenog priznanja.
Nevladina organizacija zagovara sveobuhvatan sustav koji majkama omogućuje iskustvo roditeljstva bez kazne, uz podršku i pravednost, tako da njihova dobrobit postane kolektivni prioritet, a ne svakodnevni izazov.
Djeci iz Osijeka, Zagreba, Bedekovčine, Ivanca, Karlovca, Pule, Rijeke i Splita iz Zaklade poručili su: "Snaga nije u tome da nikada ne padnemo, nego da svaki puta ustanemo. Vjerujte u sebe jer vaš put je jedinstven, možete promijeniti i sebe i svijet oko vas."
