Opća kultura: 15 umjetničkih djela koje bi svatko trebao znati prepoznati

Monet ili Manet? Vječna dilema koja nas je barem jednom zbunila dok smo šetali muzejom ili zurili u naslov slike na zidu galerije. I nije sramota ne znati, ali je šteta ne poželjeti naučiti.

U današnjem svijetu konstantnog sadržaja, aplikacija i podražaja, vrijednost klasičnog znanja postaje dragocjenija nego ikad.

Biti obrazovan ne znači samo znati što se događa u politici, znanosti ili tehnologiji. Obrazovan čovjek trebao bi znati prepoznati i najvažnije kulturne točke povijesti čovječanstva.

Umjetnička djela nas uče da zastanemo

Umjetnost, u svim svojim oblicima, oblikovala je naše društvo, izražavala duh vremena, propitkivala moć i svjedočila promjenama, dok nas je u isto vrijeme učila gledati svijet drugim očima. Prepoznavanje ključnih umjetničkih djela nije stvar elitizma, već opće kulture.

To je kao poznavanje osnovnih klasika književnosti ili znanje tko je bio Sigmund Freud. Ako ništa drugo, umjetnost nas uči pažljivijem promatranju – a u svijetu brzih reakcija, to je vještina koja se danas posebno cijeni.

U nastavku donosimo 15 djela koje bi svatko trebao moći prepoznati, jer ona nisu samo slike na platnu, nego vrata prema razumijevanju povijesti, društva i nas samih.

Sandro Botticelli – Rođenje Venere (1485.)

Renesansno remek-djelo koje slavi ljepotu, mitologiju i povratak klasičnih ideala. Ikonična poza Venere i danas je simbol gracioznosti.

ShutterstockRođenje Venere, Sandro Botticelli

Leonardo da Vinci – Posljednja večera (1498.)

Više od prikaza biblijske večere, ovo djelo revolucionariziralo je kompoziciju, perspektivu i emocionalnu dubinu likova.

ShutterstockPosljednja večera, Leonardo da Vinci

Leonardo da Vinci – Mona Lisa (1517.)

Najpoznatiji osmijeh na svijetu. Kombinacija tehničke perfekcije i enigmatičnog izraza učinila ju je bezvremenskom.

ProfimediaMona Lisa, Leonardo da Vinci

Michelangelo – Stvaranje Adama (1512.)

Freska iz Sikstinske kapele koja prikazuje trenutak stvaranja čovjeka. Postala je univerzalni simbol čovjekove povezanosti s božanskim.

ShutterstockStvaranje Adama, Michelangelo

Johannes Vermeer – Djevojka s bisernom naušnicom (1665.)

Vermeerova samozatajna djevojka je gotovo slavna kao i Mona Lisa. Ova slika slavi ljepotu svakodnevice i igru svjetla.

ProfimediaDjevojka s bisernom naušnicom, Johannes Vermeer

Eugène Delacroix – Sloboda vodi narod (1830.)

Ova slika nije samo umjetnost. Ona je politička izjava, simbol revolucije i borbe za slobodu.

ProfimediaSloboda vodi narod, Eugene Delacroix

Vincent van Gogh – Zvjezdana noć (1889.)

Jedan od najupečatljivijih prikaza unutarnjeg svijeta umjetnika. Zvjezdano nebo nikad nije izgledalo tako živo i tako nemirno u isto vrijeme.

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

Objavu dijeli Van Gogh Expo (@vangogh.experience)

Georges Seurat – Nedjeljno poslijepodne na otoku La Grande Jatte (1884.–86.)

Pionirski primjer pointilizma. Svaka točka ima svoju svrhu, kao i svaki trenutak u nedjeljnom popodnevu na obali Seine.

ProfimediaNedjeljno poslijepodne na otoku La Grande Jatte, Georges Seurat

Edvard Munch – Vrisak (1893.)

Vrisak koji odjekuje kroz stoljeća. Munch je uhvatio egzistencijalni strah koji i danas odzvanja.

ShutterstockVrisak, Edvard Munch

Gustav Klimt – Poljubac (1908.)

Klimtovo slavlje ljubavi, intime i dekadencije koje ne prestaje fascinirati.

ProfimediaPoljubac, Gustav Klimt

Grant Wood – Američka gotika (1930.)

Ikoničan prikaz američke ruralne ozbiljnosti. Portret koji je postao simbol jedne ere – i često parodiran.

ShutterstockAmerička gotika, Grant Wood

Pablo Picasso – Guernica (1937.)

Krik protiv rata. Monokromatska freska boli, kaosa i nasilja koja ostaje jedno od najmoćnijih antiratnih djela u povijesti.

ShutterstockGuernica, Pablo Picasso

Édouard Manet – Doručak na travi (1863.)

Radikalno djelo koje je izazvalo skandal prikazom gole žene u suvremenom kontekstu – uvod u modernu umjetnost.

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

Objavu dijeli Art in the World 🏛❄❄❄🏛 (@the_world_of_the_art___)

Salvador Dalí – Postojanost pamćenja (1931.)

Rastopljeni satovi kao simbol relativnosti vremena. Surrealistički klasik koji briše granicu između sna i jave.

ProfimediaPostojanost pamćenja, Salvador Dali

Andy Warhol – Campbellove konzerve juhe (1962.)

Pop art kao kritika potrošačkog društva. Ironično slavljenje konzumerizma i djelo koje je svakodnevni predmet pretvorilo u umjetnost, te promijenilo način na koji gledamo popularnu kulturu.

ShutterstockAndy Warhol, Campbellove konzerve juhe

Svako od ovih djela predstavlja ključnu točku u povijesti umjetnosti- bilo kroz inovaciju, društveni komentar, ili estetsku snagu. No iznad svega, ona su važna jer nas tjeraju da zastanemo. Da gledamo pažljivije. Da se pitamo. Da osjetimo.

Uvid o ono što je oblikovalo svijet kakav poznajemo

Poznavanje ovih djela ne znači da moramo biti stručnjaci za impresionizam, ekspresionizam ili kubizam. Znači samo da znamo prepoznati ono što je oblikovalo svijet, i nas same. I baš kao što znamo reći tko je Shakespeare, tako bismo trebali znati i što se događa na nebu u Van Goghovoj noći, ili tko vodi narod prema slobodi na Delacroixovom platnu.

Razumjeti umjetnost znači razumjeti vrijeme, ljude i sve ono između. A to je znanje koje nikada ne izlazi iz mode.