Lipanj u Zagrebu: Izložba „Vječna ljepota crteža“ u Galeriji Mona Lisa

Izložba koja okuplja 79 djela hrvatskih umjetničkih velikana, izvedenih u crtačkim i slikarskim tehnikama na papiru

U Galeriji Mona Lisa u zagrebačkoj Tkalčićevoj ulici, 10. lipnja u 19 sati otvara se izložba „Vječna ljepota crteža“, koja okuplja čak 79 djela najvažnijih hrvatskih umjetnika od kraja 19. stoljeća do druge polovice 20. stoljeća. Riječ je o selekciji radova ujedinjenih medijem papira i širokim rasponom crtačkih i slikarskih tehnika, od olovke, ugljena i tuša do akvarela, gvaša i pastela. U cjelini, izložba naglašava važnost crteža i tehnika na papiru kao ravnopravnog, ali često zapostavljenog medija u kojem su hrvatski umjetnici ostvarivali visoku razinu izraza, te ga ponovno postavlja u fokus kao temeljni nositelj likovne ideje i umjetničke vještine.

Edo Murtić, Ljetni Dan U Vrsaru

Izložba se usredotočuje na crtež kao autonomni likovni medij i temelj likovnog izraza, pri čemu se naglašava njegova uloga u oblikovanju prostora, volumena i likovne misli, ali i njegova trajna prisutnost u razvoju hrvatske moderne umjetnosti. Kako u predgovoru navodi autorica izložbe Biserka Rauter Plančić, crtež je „drevna i prvobitna grana likovnoga umijeća“, ali i osnova svakog likovnog izraza, pri čemu se crta razumijeva kao „zamišljeni ocrt uočenih i percipiranih likova, oblina, predmeta, krajobraza… ili posve izmaštanih apstraktnih kompozicija“. Upravo u tom rasponu između opaženog i imaginarnog kreće se i izložba „Vječna ljepota crteža“, koja crtež promatra kao neposredan trag umjetničkog mišljenja i kao samostalno područje likovne vrijednosti.

Ivan Lackovic Croata Zima U Batinskoj

U selekciji od gotovi 30 velikana hrvatskog slikarstva je i crtež Vlaha Bukovca, nastao  tijekom prve godine slikarova studija na pariškoj Akademiji, u klasi Alexandrea Cabanela. Bela Čikoš Sesija donosi titravu, plenerističku viziju pejzaža, a Menci Clement Crnčić motive jadranskog priobalja, njegovog „zaštitnog znaka“. Josip Račić predstavljen je crtežom koji potvrđuje njegovu iznimnu portretnu karakterizaciju i sigurnost crtačkog izraza, a Ljubo Babić pejzažima u kojima se teorijska misao o „našem krajoliku“ pretače u kromatsku strukturu. Crteži Milivoja Uzelca pripadaju njegovim predratnim pariškim godinama kada su ga motivirale cirkuske akrobacije i plesačice. Marijan Trepše predstavljen je akvarelom u kojem se ekspresionističko iskustvo pretače u svjetliju, mediteransku kolorističku senzibilnost dok devet sliko-crteža Otona Glihe zorno svjedoče hodogram njegova slikarskog izraza. Edo Murtić zastupljen je gestualnim radovima u kojima dominira energija boje i apstraktna ekspresija mediteranskog iskustva, a Zlatko Prica crtežima koji se kreću od folklorne stilizacije do reducirane, ritmizirane plošne strukture. Crteži Miljenka Stančića spajaju tehničku perfekciju i oniričko-nadrealni imaginarij, dok kiparski crtež Dušana Džamonje svjedoči o procesu nastanka skulpturalne forme iz osnovnog crtačkog impulsa. Izložba crtež promatra kao samostalni umjetnički medij, naglašavajući njegovu ulogu u oblikovanju prostora, volumena i likovne misli, ali i njegovu trajnu prisutnost u razvoju hrvatske moderne umjetnosti.

Slavko Kopac, Obitelj, tuš

Izložba „Vječna ljepota crteža“ ujedno predstavlja i prvi dio šireg projekta posvećenog radovima na papiru, čiji je cilj u budućim nastavcima dodatno proširiti pregled hrvatske umjetnosti ovoga medija uključivanjem novih autora i radova iz različitih stvaralačkih faza već zastupljenih umjetnika.

Milivoj Uzelac, Portret

Riječ je o iznimnoj prilici da se na jednom mjestu sagleda kontinuitet i raznolikost crtačke prakse u hrvatskoj umjetnosti kroz više od stoljeća i pol, u mediju koji je istodobno i najneposredniji i najintimniji oblik likovnog izraza, te koji u ovoj izložbi dobiva svoje puno, samostalno čitanje.

Bela Cikoš, Sesija Pri Obali

Izložba „Vječna ljepota crteža“ u Galeriji Mona Lisa ostaje otvorena do srijede 24. lipnja, a može se razgledati od ponedjeljka do petka od 10 do 19 sati.

Menci Clement Crncic More Sa Plasa

„Riječ unaprijed o crtežu“, Biserka Rauter Plančić

Crtež kao samostalni likovni medij, kao vještina koja se u darovite umjetničke svijesti prometnula u sredstvo kojim se gradi svoj likovni izraz, drevna je i prvobitna grana likovnoga umijeća. Crtež je osnova svima, od kipara i slikara do grafičara. Njime se ostvaruje prostor, njime se tvore obline i volumeni, njime se stvara jedinstvo volumena i prostora na plošnoj osnovi. Disciplina umjetničkog crteža u početku je bila ograničena na tamno-svijetle kontraste i izraz sazdan od slobodnog obrisa, čiste linije do baršunastih tonova olovke, sanguine, sepije … kojima se približila slikarstvu. Štoviše, i uz tako ograničena sredstva crteže je resilo tonsko bogatstvo slikarskih realizacija pa stoga ne čudi činjenica da se danas, uz svu silu novih šiljatih crtala, tuševa, grafita, kreda, ugljena, močila i ostalih sredstava uvriježilo crteže izvedene u raznovrsnim tvorivima nazvati sliko-crtežima. Ipak, za razliku od slikara, umjetniku crtaču glavno je sredstvo crta ili potez, linija ili rez, a te crte i linije zapravo ne postoje u naravi. One su zamišljeni ocrti uočenih i percipiranih likova, oblina, predmeta, krajobraza … ili posve izmaštanih apstraktnih kompozicija, i nisu drugo do li znak kojim čovjekova svijest označuje sebe prema svijetu stvarnosti.

Kasnije se ta mreža znakovlja raspliće, svijest se razvija i raste, a znakovlje poprima jasni likovni izraz i postaje umjetničko djelo širokoga spektra vrijednosti i odlika; od estetskih, kulturnih, povijesnih i tržišnih do kreativnosti, izvrsnosti, etičnosti i autentičnosti. Početci razvoja te svijesti sežu u naša djetinjstva i igre s olovkom i papirom. Koliko će se dugo još krug zatvarati olovkama i bojicama u rukama darovitih i manje darovitih mališana, dok nas digitalna tehnologija osvaja, ne možemo kazati, a ni predvidjeti. Osvajanje se odvija munjevito i stoga, iskoristimo ovo naše vrijeme i uživajmo u ljepoti crteža iz ove kolekcije.

Kolekcija je to u razvoju i svako malo raste opsegom i značenjem za potpuniji uvid u neprekinutu nit sliko-crtačke izvrsnosti hrvatske likovne moderne kroz više od 140 proteklih godina. Ukratko rečeno, sadržava odlična djela njezinih najznačajnijih protagonista: od Vlaha Bukovca, Bele Čikoša Sesije, Mencija Clementa Crnčića, Josipa Račića i Mihovila Krušlina preko Jurja Plančića, Lea Juneka, Ljube Babića, Jerolima Miše,

Milivoja Uzelca, Marijana Trepšea, Krste Hegedušića, Omera Mujadžića, Ernesta Tomaševića, Antuna Motike, Slavka Kopača do Otona Glihe, Nives Kavurić Kurtović, Dušana Džamonje, Ede Murtića, Zlatka Price, Nikole Reisera, Đure Pulitike, Miljenka Stančića i Dimitrija Popovića. Njihovim virtuoznim potezima šiljatih crtala, baršunastih ug- ljena, pastela i kreda te kistovnim orkestracijama laviranih tuševa, akvarelnih i tempernih boja oživjeli su na papirnim ploštinama i more i šume, i stabla i cvijeće, i stare utvrde i usnula mjestašca, u riječ priroda i krajobrazi u svojoj iskonskoj ljepoti. U kolekciji ne manjka ni ljudi pri poslu ili zabavi, ni aktova, ni portreta, a brojni su i intimistički prizori iz atelijera ili doma, pa i obojene crtačke rapsodije iz nepresušne mašte i kreativna naboja ovih umjetnika. Jednom riječju pravi dijagram njihova umijeća, zanosa i predanja umjetničkoj interpretaciji zemaljskih i izmaštanih vidova čovjekova života i svijeta oko nas.