Financijsko obrazovanje kao oružje protiv rodno uvjetovanog nasilja

Projekt koji se bavi financijskim obrazovanjem s ciljem promicanja ravnopravnosti i inkluzije nedavno je pokrenut na području Trenta u Italiji, a trajat će dvije godine.

Naziv projekta je Sei di più – Financijsko obrazovanje za ravnopravnost i inkluziju, a provode ga Bruno Frizzera filantropski fond i Zaklada za financijsko obrazovanje i štednju (FEduF).

Cilj je borba protiv ekonomskog nasilja, jednog od često zaboravljenih oblika obiteljskog nasilja

“Moramo iskoristiti financijsko obrazovanje kao polugu za postizanje rodne ravnopravnosti kako bismo osvijetlili skrivene situacije, poput ekonomskog nasilja, ali i prije svega ženama dali alate da razumiju važnost financijske autonomije”, ističe Veronica Stefenelli, predsjednica Bruno Frizzera fonda.

Financijskim obrazovanjem podiže se svijest među najugroženijima

Kako bi se pružilo te alate, projekt stavlja naglasak na buduće generacije, kroz aktivnosti i edukativne kampanje u školama, ali i podizanje svijesti među najugroženijima, uključujući i rad u skloništima za žene žrtve nasilja.

Prema Istanbulskoj konvenciji iz 2011. godine, ekonomsko nasilje prepoznato je kao jedan od četiriju oblika obiteljskog nasilja, uz fizičko, psihičko i seksualno nasilje, a stručnjaci ga često nazivaju najnevidljivijim i najpodmuklijim.

Prema istraživanju neprofitne organizacije WeWorld iz 2023., u Italiji je svaka druga žena (49 % ispitanih) izjavila da je barem jednom u životu doživjela neki oblik ekonomskog nasilja. Taj se postotak penje na 67 % među razvedenim ženama

S druge strane, “riječ je o problemu duboko ukorijenjenom u našoj kulturi” s obzirom na to da, prema istom istraživanju, više od jednog od četiri Talijana smatra kako se nasilje treba rješavati unutar para. Jasno je, dakle, da je ekonomsko nasilje kompleksna pojava, djelomično još uvijek premalo poznata, koja se često preklapa s drugim oblicima nasilja.

Ekonomsko nasilje može se manifestirati na razne načine, ali u konačnici uvijek rezultira kontrolom nad žrtvom od strane počinitelja. Može se raditi o zabrani rada izvan kuće, čime se uskraćuje ekonomska neovisnost (u Italiji svaka treća žena nema tekući račun na svoje ime, prema istraživanju CNEL-a iz 2019.), uskraćivanju pristupa zajedničkim prihodima, pa čak i namjernom gomilanju dugova. Definicijski, ekonomsko nasilje obuhvaća sva ponašanja koja imaju za cilj kontrolu sposobnosti žene da stječe, koristi i upravlja vlastitim financijskim sredstvima.

Za Giovannu Boggio Robutti, generalnu direktoricu FEduF-a, financijsko obrazovanje ključno je sredstvo. “Ne treba ga promatrati kao tehničku vještinu, već kao vrlo konkretnu jer novac je alat za život – barem dostojanstven, a po mogućnosti i bolji od toga.” Cilj je, stoga, uključiti žene u aktivno upravljanje novcem.

“Moramo sagledati korijen obiteljskog nasilja jer kad nasilje uključuje zabranu rada, gubi se autonomija, prekidaju se kontakti s vanjskim svijetom, a obje situacije u konačnici oduzimaju i sposobnost kritičkog promišljanja jer preostaje samo taj mali zatvoreni svijet“, naglašava Boggio Robutti. Kritičko promišljanje presudno je kako bi se uopće moglo prepoznati da se žrtva nalazi u situaciji nasilja. Ti “mehanizmi kontrole”, koji su dobro teorijski obrađeni, “često su povezani, na ovaj ili onaj način, s novcem”, ističe Boggio Robutti. Novac se, naravno, treba promatrati kao sredstvo koje jamči neovisnost, a ne kroz njegov spekulativni karakter.

Upravo s tim razmišljanjima pokrenuta je inicijativa Sei di più u Trentu, ali s ambicijom da se proširi i na nacionalnu razinu

“Učinkovitost ovog projekta mora biti mjerljiva, ne smije ostati samo na teorijskoj razini”, dodaje Veronica Stefenelli te je u tom smislu uključeno i Sveučilište u Trentu, konkretno profesorica Roberta Cuel s Ekonomskog fakulteta, koja će mjeriti stvarni učinak projekta na kraju dvogodišnjeg razdoblja.

Radi se o znanstveno utemeljenom i praktičnom mjerenju uspjeha dugoročnog projekta koji ima za cilj dokazati svoju učinkovitost te s vremenom uključiti cijelu Italiju i pridonijeti većoj inkluzivnosti u zemlji.

Autorica: Veronica Maiella

Preneseno: Marie Claire Italia