Održan Izbor za “Ženu godine” 2026.: Čast je pripala Teni Šimonović Einwalter

Izbor za “Ženu godine” već više od 30 godina okuplja mnoštvo ambicioznih,
uspješnih i ostvarenih žena koje podupiru jedna drugu, a održao se tradicionalno u hotelu
Esplanade Zagreb na predivnoj Oleander terasi uz mnoge cijenjene uzvanike.

Titula “Žena godine” dodjeljuje se ženi koja je tijekom proteklih godinu dana svojim radom, zalaganjem i postignućima ostvarila znatan profesionalni uspjeh, rušila stereotipe, promicala
rodnu ravnopravnost i aktivno se zauzimala za prava žena.

Postoje priznanja koja nagrađuju uspjeh. A postoje i ona koja slave utjecaj koji jedna osoba
ostavlja na druge. U ovom slučaju žene. Takva je i titula “Žene godine”.

Organizatorica Izbora, Ana Gruden u svojoj izjavi je istaknula: “U vremenu u kojem građani sve češće gube povjerenje u institucije, Tena Šimonović Einwalter svojim je radom pokazala da državna služba može biti mjesto istinske odgovornosti, stručnosti i beskompromisne zaštite
javnog interesa. Svoj profesionalni autoritet nije gradila na političkoj vidljivosti ni funkciji koju
obnaša, već na znanju, integritetu, dosljednosti i predanom radu. Dokazala je da javna služba
nije samo posao, nego odgovornost prema svakom građaninu, osobito onome čija su prava
ugrožena.”

Ana Gruden i Tena Šimonović Einwalter

Prilikom preuzimanja nagrade, Tena Šimonović Einwalter čestitala je svim nominiranim ženama te predložila da nagradu dijele: ”Sve inspirirate i pomičete granice i što se mene tiče,
sve četiri smo “Žene godine”, te dodala: “Uspjeh je truditi se, pokušavati, padati, dizati se,
preispitivati se i iznova se truditi. Ne krećemo svi iz istih startnih pozicija i ne biramo svi iste stvari, ali ako ono što biramo raditi, radimo sa srcem i voljom – onda smo uspjele!” I na kraju
svog govora poslala je važnu poruku za žene: “Kao “Žena godine” želim poslati poruku koja mi se
čini važnijom od bilo koje nagrade: ne uspoređujte se s idealiziranim slikama koje gledate u medijima. Savršenstvo nije ono čemu trebamo težiti – autentičnost i trud ono su što nas istinski određuje.”

Časopis Zaposlena nastavlja dugu tradiciju promocije žena prema važnom kriteriju –
profesionalnom uspjehu i ostvarenim rezultatima.

“Žena godine” 2026. TENA ŠIMONOVIĆ EINWALTER jedna je od najistaknutijih žena hrvatskoga javnog života kad je riječ o zaštiti ljudskih prava, jednakosti i borbi za pravednije društvo. Diplomirala je magna cum laude na Pravnom fakultetu u Zagrebu, magistrirala pravo na Sveučilištu Oxford i međunarodne odnose na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u
Zagrebu. Dobitnica je Diplome Međunarodnog instituta za ljudska prava u Strasbourgu kao jedina iz Hrvatske.

U instituciji Pučkog pravobranitelja radi od 2008. godine, najprije kao savjetnica, potom zamjenica pravobraniteljice, dok je 2021. godine izabrana za pučku pravobraniteljicu Republike Hrvatske.

Kolege čelnici neovisnih nacionalnih tijela za jednakost tri su je puta zaredom izabrali za predsjedavajuću osobu Europske mreže tijela za jednakost (EQUINET) koja broji 47 institucija članica. Svojim zalaganjem, znanjem i iskustvom doprinijela je usvajanju dviju novih EU direktiva o standardima za tijela za jednakost. Sudjelovala je i u radu Nadzornog odbora Agencije Europske unije za temeljna prava (FRA), a trenutačno je potpredsjednica Europske komisije protiv rasizma i nesnošljivosti (ECRI) Vijeća Europe.

Kao pučka pravobraniteljica predstavlja glas građana koji se osjećaju zanemareno, diskriminirano ili nezaštićeno i trpe različite nepravde. Tijekom 2025. godine Ured pučke pravobraniteljice zaprimio je najveći broj pritužbi građana od svojeg osnutka, posebno u
području prava na zdravlje. U izvješću za prošlu godinu, koji obuhvaća vise od 60 različitih tema i podtema te 181 preporuku na čak 450 stranica, upozorava na duge liste čekanja, težak položaj onkoloških pacijenata i nedovoljnu brigu za najranjivije skupine društva, a Hrvatskom saboru
predložila je i proglašenje Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad starijim osobama. U vrijeme kad su ljudska prava i jednakost na udaru, naglašava važnost borbe protiv
netrpeljivosti, diskriminacije i govora mržnje te brani vladavinu prava. Tijekom godina izgradila je reputaciju osobe koja ne pristaje na šutnju kad su ugrožena temeljna ljudska prava.

Uz pobjednicu izbora Tenu Šimonović Einwalter, nominirane su još tri snažne i uspješne
žene iz različitih područja djelovanja kojima također čestitamo na nominaciji, a to su
Tatjana Vlahović, Una Zečević Šeparović i Marina Raguž

TATJANA VLAHOVIĆ

Prof. dr. sc. Tatjana Vlahović, redovita profesorica u trajnom zvanju, uspješna je hrvatska
znanstvenica, stručnjakinja i liderica koja je tijekom više od tri desetljeća rada ostvarila izniman doprinos znanosti, obrazovanju, zaštiti okoliša i kulturi Republike Hrvatske. Kao stručnjakinja i znanstvenica s magisterijem iz područja prirodnih te doktoratom iz područja tehničkih znanosti i kao redovita profesorica u trajnom zvanju, Tatjana Vlahović više od 30 godina djeluje u području geologije, tj. hidrogeologije, zaštite podzemnih voda i upravljanja
prirodnim resursima.

Od 2006. Vlahović obnaša dužnost ravnateljice Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja, jedne od
najstarijih i najvažnijih hrvatskih muzejsko-znanstvenih ustanova. Zahvaljujući njezinoj viziji,
strateškom promišljanju i upornosti, pokrenut je projekt potpune obnove i transformacije Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja. Pod njezinim vodstvom uspješno je osmišljen i pripremljen te realiziran projekt rekonstrukcije, dogradnje i novog postava Muzeja, vrijedan više od 31
milijun eura, najvećim dijelom financiran sredstvima Europske unije, uz sufinanciranje Vlade
Republike Hrvatske i Grada Zagreba. Pod vodstvom Tatjane Vlahović Hrvatski prirodoslovni muzej prerastao je okvire tradicionalne muzejske ustanove i postao moderno središte znanosti, obrazovanja, kulture i društvenog života. Uspjeh te transformacije potvrđen je i trima prestižnim priznanjima koje je Muzej dobio nakon otvaranja u novom izdanju: nagradom „Simply the best of the best” u kategoriji Kultura i edukacija – muzejske ustanove, Udruge hrvatskih putničkih
agencija, zatim Živa Award 2025. za najbolji slavenski muzej, osvojenom u konkurenciji između više od 150 institucija te godišnjom nagradom ICOM-a Hrvatska u kategoriji Inovativne/održive
muzejske prakse.

UNA ZEČEVIĆ ŠEPAROVIĆ

Una Zečević Šeparović odvjetnica je i partnerica u odvjetničkom uredu Zečević i dr., gdje od
2011. godine djeluje u području obiteljskog prava, sudskih postupaka, ugovornog prava, imigracijskog prava i prava javne nabave. Tijekom svojega profesionalnog rada posebno se
profilirala kao jedna od najistaknutijih pravnih stručnjakinja i aktivistkinja u Hrvatskoj u području
zaštite žena i djece žrtava nasilja. Bila je članica radnih skupina Ministarstva pravosuđa i uprave
za izmjene Kaznenog zakona 2019. i 2020. godine, a sudjelovala je i u izradi prijedloga izmjena
zakonodavnog okvira vezana uz zaštitu od nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, uključujući
Kazneni zakon, Zakon o kaznenom postupku, Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji i druge ključne propise. Također, članica je Nacionalnog vijeća za razvoj socijalnih politika pri Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Široj javnosti posebno je poznata kao jedna od osnivačica građanske inicijative #SpasiMe, pokrenute 2019. godine nakon niza slučajeva teškog
nasilja nad ženama koji su potresli hrvatsku javnost. Inicijativa koju je pokrenula Jelena Veljača
zajedno s grupom aktivistkinja i stručnjakinja, među kojima je bila i Una Zečević Šeparović, organizirala je prosvjede, kampanje i edukativne aktivnosti diljem Hrvatske te otvorila važan društveni dijalog o obiteljskom i partnerskom nasilju. Kao dio inicijative #SpasiMe aktivno je
sudjelovala u pokretanju konkretnih promjena u sustavu zaštite žrtava nasilja, uključujući osnivanje Fonda #SpasiMe za hitnu pravnu, psihološku i financijsku pomoć žrtvama obiteljskog nasilja. Inicijativa je tijekom godina postala jedna od najvažnijih građanskih platformi za borbu protiv nasilja nad ženama u Hrvatskoj. Una je trenutačno članica radne skupine za izmjenu Kaznenog zakona pri Ministarstvu pravosuđa. A fond #SpasiMe, koji je i dalje aktualan preko Zaklade Solidarna, od 2019. do 2025. godine pružio je podršku za 400 žena i 547 djece, pa je tako ukupno pomoć dobilo 947 osoba koje su preživjele obiteljsko ili seksualno nasilje.

MARINA RAGUŽ

Doc. dr. sc. Marina Raguž jedna je od tek desetak neurokirurginja u Hrvatskoj te prva žena koja
se 2016. godine pridružila dotad isključivo muškomu neurokirurškom timu KB-a Dubrava.
Svojim profesionalnim uspjesima aktivno ruši stereotipe o ulozi žena u najzahtjevnijim granama medicine te inspirira nove generacije žena da se odvaže na karijeru u znanosti i zdravstvu. Njezina stručnost prepoznata je i na europskoj razini – jedina je neurokirurginja u Hrvatskoj s prestižnom ESSFN diplomom iz stereotaktičke i funkcijske neurokirurgije, područja koje
obuhvaća najsloženije zahvate na mozgu.

Još tijekom studija nagrađena je Dekanovom nagradom za znanstveni rad, a 2018. godine dobila je i Dekanovu nagradu za najuspješniju doktorsku disertaciju iz područja neuroznanosti. Dobitnica je prestižne stipendije programa L'Oréal – UNESCO “Za žene u znanosti”, a
sudjelovala je i u razvoju hrvatskoga neurokirurškog robota NERO te projektima primjene robotskih sustava u stereotaktičkoj neuronavigaciji. Također, dobitnica je Godišnje nagrade Hrvatske liječničke komore za znanstveni doprinos unaprjeđenju liječničke profesije za
znanstvenike mlađe od 40 godina. Autorica je i koautorica više desetaka znanstvenih radova.objavljenih u međunarodnim časopisima te sudionica mnogobrojnih domaćih i međunarodnih znanstvenih projekata. Ove je godine zajedno s multidisciplinarnim timom stručnjaka KB-a Dubrava sudjelovala u zahvatu koji predstavlja znatan iskorak za hrvatsku medicinu. Po prvi put u Hrvatskoj pacijentici koja se godinama borila s kroničnim i iscrpljujućim glavoboljama
implantiran je stimulator velikoga okcipitalnog živca. Riječ je o inovativnoj metodi liječenja koja
je značajno unaprijedila pacijentičinu kvalitetu života te otvorila nove mogućnosti liječenja u
Hrvatskoj. Doc. Raguž aktivno je uključena u razvoj i primjenu duboke mozgovne stimulacije
(DBS) u liječenju poremećaja svijesti u KB Dubrava, međunarodno prepoznatoj po rezultatima
na tom području. Uz klinički rad, aktivno sudjeluje u edukaciji studenata medicine i mladih
liječnika.