Nomofobija, strah od života bez telefona – proganja li i vas?

Zamislite dan bez mobitela: nema obavijesti, nema poruka, nema društvenih mreža. Mnogim ljudima ova ideja uzrokuje osjećaj anksioznosti i nelagode. Ipak, postoje oni koji se dobrovoljno biraju odvojiti od tehnologije, da bi pronašli malo mira. U posljednjoj sezoni serije “The White Lotus”, gosti izmišljenog luksuznog resorta u Ko Samuiju, Tajland, mogu predati svoje mobitele, makar samo na nekoliko sati, kako bi se odvojili od svog neprazničnog života i opustili. Mnogi su uznemireni idejom predaje svog mobitela iako ne mogu primiti pozive koje dobivaju poput Timothyja Ratliffa, poslovnog čovjeka pod istragom. Ali zašto ideja odvajanja od mobitela stvara toliko anksioznosti kod toliko ljudi? Odgovor ima precizno ime: nomofobija. Izraz dolazi od engleskog pojma “no-mobile-phone phobia” iliti iracionalan strah od ostajanja bez mobitela. Studija koju je prošlog mjeseca proveo Censuswide za Amazon Kindle, na uzorku od 2000 Talijana reprezentativnih za odraslu populaciju, otkrila je da je više od 91 posto ispitanika priznalo da ne prođe ni sat vremena, a da ne provjere svoj mobitel za novi razgovor ili društvena ažuriranja. U nekim slučajevima, ova provjera odvija se do 80 puta u jednom satu, s prosjekom od više od jednom u minuti.

Kako prepoznati muči li vas nomofobija

Nomofobija nije samo jednostavna navika, nego poremećaj koji može imati značajne posljedice na mentalno i fizičko zdravlje. Prekomjerna uporaba pametnog telefona može dovesti do problema s ovisnošću, anksioznošću pa čak i strahom. Fizičke posljedice, u drugu ruku, tiču se glavobolje, bolova u želucu, nelagode u očima zbog pretjeranog izlaganja ekranu te bolova u zapešću i vratu uzrokovanih nepravilnim držanjem. Prema australskom neuroznanstveniku Marku Williamsu, kad nas obavijest omete, potrebno je između 60 i 90 sekundi da ponovno steknemo koncentraciju i vratimo se zadatku koji smo radili prije prekida. Ovaj fenomen povezan je uz drugi koncept, poznat u kognitivnoj psihologiji kao kontekst zamjene, koji se odnosi na vrijeme i mentalni trud potreban da prijeđemo s jedne aktivnosti na drugu, proces koji smanjuje učinkovitost i povećava kognitivni umor.

U sve hiper‐povezanijem svijetu, ovi se mikroprekidi nagomilavaju, dovodeći do značajnog gubitka vremena i povećanih razina stresa. Dugoročno, fragmentacija pažnje uzrokovana obavijestima može ugroziti sposobnost fokusiranja na kompleksne zadatke, s posljedicama na poslovni i osobni život. Mnoga istraživanja pokazala su da digitalni prekidi ne samo da smanjuju produktivnost nego i negativno utječu na kratkoročno pamćenje i sposobnost rješavanja problema.

Test za nomofobiju je u razvoju

Da bismo identificirali simptome ovog stanja, istraživači već godinama razvijaju test za nomofobiju. Upitnik traži sudionike da evaluiraju koliko se slažu ili ne slažu s tvrdnjama poput: Osjećao/la bih se nelagodno bez stalnog pristupa informacijama putem svog telefona. Ako mi se isprazni baterija, bio/la bih uplašen/a. Osjećao/la bih anksioznost jer ne bih mogao/la ostati u kontaktu sa svojom obitelji i/ili prijateljima. Među najprepoznatljivijim uzrocima ovisnosti o mobitelu su nisko samopouzdanje i poteškoće u održavanju društvenih odnosa. Kao i kod svih ovisnosti, prevencija je ključ.

Postoji nekoliko jednostavnih radnji koje mogu pomoći u prevenciji prekomjernog korištenja mobitela od dovođenja do ekstremne ovisnosti ili ozbiljnijeg poremećaja. Među najučinkovitijima su: deinstaliranje nekih aplikacija koje smatramo gubitkom vremena, poput igrica. Ne koristiti mobitel tijekom obroka. Utišati obavijesti. Odrediti specifično vrijeme za provjeru i postupno smanjiti vrijeme korištenja. Ne gledati ga dok pričate, jedete ili dijelite slobodno vrijeme s drugim ljudima.

Ne koristiti ga kao budilicu, budući da može poremetiti ciklus spavanja. Držati ga izvan spavaće sobe. Izaći iz kuće bez mobitela. Ključno je prihvatiti da ne možemo imati pristup mobitelu u svakom trenutku i posvetiti se stvaranju zdrave uporabe tehnologije

U posljednjim desetljećima, progresivno i stalno povećanje u sveprisutnosti u korištenju tehnoloških uređaja podiglo je brojna pitanja o tome kako će digitalizacija utjecati na društvo srednjoročno i dugoročno. Sve dublja integracija pametnih telefona, tableta i drugih digitalnih alata u svakodnevnom životu je radikalno transformirala način na koji komuniciramo, radimo i stupamo u interakciju sa svijetom oko nas. Ovakav razvoj podiže ključna pitanja o budućnosti: kako možemo osigurati da tehnologija ostane alat u službi čovjeka, a ne obrnuto? Koje mjere mogu biti poduzete da bi se spriječili negativni utjecaji digitalizacije, uz očuvanje njezinih neospornih prednosti?

Autor: Lucia Antista

Prijevod: Ana-Lena Cvitanušić

Izvor: Marie Claire Italy