“Doomjobbing”: Kako vas opsesivna potraga za novim poslom čini nesretnima
Opsesivno pretraživanje poslova ima svoj naziv, ali i upozorenje kad je mentalno zdravlje u pitanju

Na LinkedIn odlazite češće nego na Instagram, stalno razmišljate o objavama koje ćete zakačiti kako bi privukli nove poslodavce, a oglase za posao pregledavate i u sitnim noćnim satima, dok biste trebali spavati, ili barem raditi nešto opuštajuće… Ovakva, vrlo česta, moderna opsesija potragom za novim zaposlenjem ima i službeni naziv – doomjobbing te se smatra poprilično opasnom za vaše mentalno zdravlje, ali i samopouzdanje.
Doomjobbing – od naglog ushićenja do tuge
Beskrajno prijavljivanje na nove oglase i stalna potraga za novim, boljim radnim mjestom možda vas potencijalno može dovesti do karijere kojom ćete biti zadovoljni i radnog mjesta na kojem će vas poštovati, ali može imati i veliki utjecaj na vaše ponašanje, osjećaj samopoštovanja i ispunjenosti.
Naime, proces ponovljenog pregledavanja oglasa za posao može izazvati kratke nalete optimizma, ali često ga slijede razočaranje i sumnja u sebe, stvarajući krug koju je teško prekinuti.
“Ideja doomjobbinga ima isti neurološki utjecaj kao i svajpanje na aplikaciji za upoznavanje: ljudi dobiju nalet dopamina, razočaraju se, žude za ispunjenjem i ciklus počinje iznova”, kaže Jo Ellen Grzyb, psihoterapeutkinja za portal Stylist, stručnjakinja za karijeru i suosnivačica tvrtke za profesionalnu obuku Impact Factory.
“Ovo ponašanje može vrlo brzo postati ovisničke naravi jer djeluje uz emocionalni utjecaj otpuštanja.”, napominje.

Pa kako da čovjek nađe posao u ovoj ekonomiji ako ne putem doomjobbinga?
Naravno, potraga za poslom je teška i to za gotovo sve skupine ne samo za one koji su “u potrazi za novim uzbuđenjima”.
Mlade ne privlače poslovi (a ni plaće) na kojima bi mogli steći potrebno iskustvo, poslodavci često sami isključuju ljude u određenim godinama, a ne moramo ni naglašavati kako je ženama koje se na razgovorima još uvijek ispituje namjeravaju li roditi, a ako rode dijete ih se šikanira “jer se zna da će često odlaziti na bolovanja”. Poseban krug pakla rezerviran je za rastavljene majke koje su laka meta poslodavaca, bez obzira na rezultate.
Pa kako onda izbjeći zamku doomjobbinga, a opet pokušati pronaći posao?
Najopasnija je stalna potraga bez stvarnih odlazaka na razgovore, govore stručnjaci.
Prema Grzyb, što dulje osoba ne odlazi barem na razgovor za posao, a kamoli da dobiva posao, sve se njegove/njezine nesigurnosti i sumnje u sebe pojačavaju.
pročitajte još
“To narušava osjećaj za sebe i dostojanstvo”, objašnjava. “Ljudi počinju tražiti ‘savršen’ posao, a zatim i sve razloge zašto nisu kvalificirani. Ljudi mogu prestati vidjeti mogućnosti i usredotočiti se samo na negativno.”
„Iako se čini kao da aktivno traže posao, ovisno ponašanje je prilično pasivno i pesimizam će vjerojatno preuzeti kontrolu nad njihovom svakodnevicom“, dodaje.
Najbolja samoobrana je akcija (i organizacija)
Ako pokušavate pronaći novi posao najbolje je postupati organizirano i fokusirati se na ono što je realno. Primjerice – kad biste kupovali stanove, korisno bi bilo uložiti vrijeme u one koji se nalaze u cjenovnom rangu koji je za vas moguć te u području za koje ste vezani. Beskrajno pregledavanje vila na moru i nevjerojatno skupih penthouse ponuda samo bi vam trošilo vrijeme, a vjerojatno bi se osjećali jako loše.
Tako je i s potragom za poslovima – treba biti otvoren, ali se i fokusirati na cilj i realne mogućnosti.
Evo što bi vam moglo pomoći pri potrazi za poslom
Prvo napravite ono što je najteže
Imate li zaista dobar CV? Znate li kako se ponašati na razgovoru? Jeste li lagali i pretjerivali u životopisu? Zašto mislite da zaslužujete visoku plaću uz osrednje vještine i minimalan interes za radom?
Prije no što počnete beskrajno pretraživati sve poslove koji se nude u Hrvatskoj, a i šire, napravite ono što je mnogima najteže – dotjerajte CV kako bi bio upečatljiv i profesionalan, ali i iskren.
Besprijekoran CV
Ako uveličavate stvari u životopisu, ili još gore, lažete, velika je vjerojatnost da ćete biti vrlo anksiozni na razgovoru i pod velikim stresom ako putem neistina zaista dobijete posao dok će iskrenost, samopouzdanje i želja za radom i učenjem sigurno ostaviti bolji utisak na mnoge poslodavce.
Bez zamuckivanja i gledanja u pod na razgovoru
Zatim, uvježbavajte razgovor s ljudima i pred ljudima – ovo je vještina koja vam može pomoći i na razgovoru, ali i u karijeri.
Dodatna vještina
Ako je moguće, dok tražite novi posao – vježbajte još neku vještinu u polju koje vas zanima. Također proučite koliko je vještina koja vas privlači, zanimljiva poslodavcima u 2026.
Iskrenost prema sebi
Što zaista želite raditi i u čemu ste najbolji? Ispijanje kava nije neki odgovor no ako osjećate strast prema svijetu kave možda možete naučiti sve o tvrtkama koje posluju s tim omiljenim napitkom i postati marketinški stručnjak ili raditi digitalni sadržaj za njih. Fokusirajte se na tvrtke kojima zaista možete doprinijeti, ali i u kojima ćete se osjećati najbolje.
Kakva je vaša životna situacija?
Nažalost, život nije uvijek fer i dok netko radi samo da popuni dane, drugi imaju obveze zbog kojih moraju zarađivati – odmah, sada i uvijek. Ako ste u takvoj situaciji pokušajte “pregrmjeti” ovu fazu života dok se potajno pripremate za nešto bolje te fokusirati na tvrtke koje su stabilne, koje brzo zapošljavaju i koje možda nisu tako glamurozne, no isplaćuju plaću. Bolji dani će doći!
Oslonite se na agencije i aplikacije
Kako bi izbjegli “doomjobbing” i beskrajno pretraživanje LinkedIna – oslonite se na agencije i aplikacije koje pomažu ljudima da pronađu posao i odredite sate u kojima ćete gledati što ima novo. Ostatak vremena pokušajte uložiti u učenje novih vještina ili u sebe. Vježbanje će vam pomoći da se osjećate samopouzdanije i na budućem poslu, druženje s obitelji i prijateljima da posložite prioritete…

A što se bilo kakvog beskrajnog scrollanja tiče – ako ono kontrolira vas, a ne vi scrollanje – postavite alarm koji će zazvoniti nakon 20 minuta i udaljite se od mobitela.





