Povijest stilskog aktivizma: Od Diorove “We Should All Be Feminists” do današnjih pista

Kad moda postaje megafon

Modni aktivizam, Marie Claire Hrvatska
Profimedia
Piše Iris Hazler Šanko
objavljeno 21/09/2025 u 19:00

Tko kaže da odjeća ne govori? Ionako se danas svaki post mjeri brojem klikova i reakcija, pa ne čudi da moda već odavno nije samo estetika. Ona je jezik, oružje, stav. Od prosvjeda na ulicama do crvenih tepiha, stil je postao način izražavanja ideala, neslaganja, otpora i borbe.

A dok su se nekoć revolucije prenosile pamfletima i letcima, danas to često rade – majice

Nitko ne može zaboraviti trenutak kad je Maria Grazia Chiuri, prva žena na čelu kuće Dior, 2016. godine poslala modele niz pistu u majici s natpisom: “We Should All Be Feminists”. Bio je to trenutak kad je visoka moda konačno obula čizme aktivizma i zakoračila (možda nesigurno, ali odlučno) u društveni dijalog. I nije se više vratila na staro.

Modni aktivizam, Marie Claire Hrvatska
Launchmetrics SpotlightMaria Grazia Chiuri u majici “We Should All Be Feminists”

Pitanje je, naravno, koliko duboko ide ta poruka. Je li aktivizam na pisti istinski angažman ili samo marketinški trik u vrijeme kad su etičke vrijednosti postale poželjna valuta? Kako god bilo, modna industrija je postala refleksija društvenih borbi i, htjeli mi to priznati ili ne, politička arena s mnogo više boja od crno-bijele.

Modni slogani kroz povijest – što su odjenule žene koje su mijenjale svijet

Stilski aktivizam nije počeo Diorovom majicom. Već su sufražetkinje početkom 20. stoljeća pažljivo birale odjeću u simboličnim bojama ljubičaste, bijele i zelene – boje koje su postale kôd za pokret žena koje su tražile pravo glasa.

Njihova elegancija bila je oružje: odbacivanje stereotipa o “histeričnim ženama” te poruka da snaga i ženstvenost mogu i moraju koegzistirati

U 60-ima i 70-ima, kad je ulični stil počeo izazivati elite, moda je “eksplodirala” kao vizualni manifest svih društvenih promjena; od borbe za građanska prava, preko mirovnih pokreta do seksualne revolucije. Majice sa Che Guevarom, protestni bedževi, Levi’s traperice i vojničke jakne – sve su to komadi koji su izašli iz okvira ormara i postali simboli ideoloških pokreta.

U 80-ima su modni dizajneri poput Vivienne Westwood modom doslovno napadali sustav. Punk kao estetski i politički čin bio je antiteza modnim konvencijama. Moda je tada, po prvi put u recentnijoj povijesti, progovorila otvoreno protiv kapitalizma i to iznutra.

“We Should All Be (Wearing) Feminists” – kad moda nosi politiku

Kad je Dior na pisti lansirao statement koji citira nigerijsku spisateljicu Chimamandu Ngozi Adichie, otvorena je nova era, era modnih slogana kao društvenih komentara. Modne kuće koje su nekoć govorile isključivo jezikom luksuza odjednom su otkrile feministički vokabular.

Majice s natpisima “The Future is Female”, “Nevertheless, She Persisted” ili “Girls Just Wanna Have Fundamental Rights” više nisu bile rezervirane za neprofitne organizacije, već su postale haute couture. Naravno, nije sve bilo bez kritike. S pravom su se postavljala pitanja o površnosti tog “modnog feminizma”.

Jer ako se majica s feminističkom porukom prodaje za 700 eura, a izrađuje ju žena koja zarađuje dva dolara dnevno, što onda točno podržavamo?

Poruku ili paradoks? No, unatoč tom licemjernom aspektu luksuznog aktivizma, činjenica ostaje: modne piste postale su pozornica društvenih rasprava. I to nije beznačajno.

Modni aktivizam, Marie Claire Hrvatska
ProfimediaCyndi Lauper u “The Late Show with Stephen Colbert”

Današnji aktivizam na pisti – moda za prava, ne samo za naslovnice

U posljednjih nekoliko godina, modna industrija je prošla ozbiljnu introspekciju. Pokreti poput MeToo, Black Lives Matter i klimatski aktivizam snažno su se prelili i na modne revije. Više nije dovoljno da modeli budu “lijepi”, oni moraju biti uključivi. Održivi. Raznoliki. Autentični.

Zato vidimo revije koje slave različitosti, koje uključuju transrodne modele, osobe s invaliditetom, starije žene i muškarce, queer identitete, žene u hidžabu, sve one koji su nekoć bili nevidljivi u luksuznom modnom svijetu.

I ne samo kao ukras nego i kao nositelji priče, kao poruka

Balenciaga šalje političke poruke kroz distopijsku estetiku, Stella McCartney koristi piste za promicanje održivosti, a Rihanna kroz svoju Savage x Fenty liniju ruši stereotipe o tijelu, seksualnosti i reprezentaciji. Ukratko, moda više ne postoji samo zato da je se gleda. Ona se sluša.

Kad se stil susretne sa stavom

Moda nikad nije bila samo odjeća. Bila je i ostala alat identiteta, izraza, otpora i da, ponekad i manipulacije. No u vremenu kad se vrijednosti nose kao dio outfita, a društveni angažman postaje estetski izbor, jedno je sigurno: stilski aktivizam nije prolazan trend. On je ogledalo našeg vremena.

Ponekad iskrivljeno, ponekad brutalno iskreno, ali uvijek važno

I zato, kad sljedeći put odjenete majicu s porukom, zapitajte se: Tko je tu poruku napisao? Tko je nosi? I što to govori o vama? Jer moda možda ne može promijeniti svijet, ali vas može natjerati da razmislite kako ćete ga vi mijenjati.

Vidi sve