Može li nas “scary hour” s TikToka doista spasiti od prokrastinacije?

U vremenu kad nam pažnju krade sve, od notifikacija na telefonu do neumorne mentalne buke svakodnevice, borba protiv prokrastinacije postala je gotovo egzistencijalna. Bez obzira na to jeste li freelancer s tisuću otvorenih tabova, student s esejem koji već danima “stoji”, ili zaposlenik koji zna da mora nešto odraditi, ali ipak gleda još samo jedan video kućnih ljubimaca – svi znamo kako izgleda odgađanje obveza. I baš zato nije iznenađujuće što je najnoviji produkt TikTok kulture, fenomen nazvan „scary hour“, osvojio društvene mreže i počeo privlačiti pozornost i izvan ekrana. Ali može li uistinu jedan sat zastrašujuće produktivnosti biti lijek za našu kolektivnu neproduktivnost?

Što je “scary hour ” i kako je nastao

Termin “scary hour” odnosi se na ideju da se svakog dana posveti jedan sat zadacima koje najviše odgađamo. Onim mentalno neugodnim, zahtjevnim ili jednostavno dosadnim obavezama koje se redovito pretvaraju u emocionalnu prtljagu.

Bilo da je riječ o otvaranju neugodnog maila, dogovaranju termina pregleda, rješavanju papirologije, pisanju izvještaja ili suočavanju s rokovima koje već danima ignoriramo, “scary hour” služi kao prostor u kojem napokon prestajemo bježati

Nastao kao viralan izazov na TikToku, “scary hour” ubrzo je postao privlačan generacijama koje često istovremeno pate od FOMO-a i burnouta. Njegova privlačnost leži u jednostavnosti. To nije metoda s dugim uputama, tablicama ili aplikacijama. Ovdje ste samo vi, vaša volja i 60 minuta iskrene suočenosti s obvezama.

Kako funkcionira “scary hour” i kako ga prakticirati

Ideja “scary houra” temelji se na psihološkom konceptu “time blocking” – stvaranju vremenskih blokova posvećenih konkretnim zadacima. Međutim, za razliku od uobičajenih produktivnih rutina koje pokušavaju organizirati cijeli dan, “scary hour” cilja samo na jednu stvar: da svakog dana odvojite točno sat vremena za najteže zadatke, one koje biste inače premještali s jedne to-do liste na drugu.

Najbolji rezultati postižu se kad “scary hour” uvrstite u svakodnevnu rutinu. Idealno u isto vrijeme, u mirnom prostoru, bez ometanja. Korisnici TikToka često koriste i “body doubling” tehniku, odnosno zajednički rad s drugima putem videopoziva ili streama kako bi se osjećali manje usamljeno u obavljanju teških zadataka. U tom smislu,  scary hour” je postao i nova digitalna verzija grupne odgovornosti, posebno popularna među studentima i kreativcima.

Zašto “scary hour” djeluje – psihologija iza metode

“Scary hour” koristi snagu rituala i vremenskog ograničenja kako bi smanjio psihološki otpor. Kad znamo da ćemo se nečemu posvetiti samo 60 minuta, zadaci odjednom postaju manje zastrašujući.

Umjesto da razmišljamo o hrpi stvari koje treba obaviti, fokusiramo se na mali isječak vremena i mali broj konkretnih zadataka

Također, osjećaj kontrole vraća motivaciju. Mnogi korisnici prijavljuju kako “scary hour” često preraste u duže razdoblje produktivnosti jer jednom kad počnemo, nije više toliko teško nastaviti. Paradoksalno, strah od zadatka često nestaje kad mu napokon damo pažnju. U tom smislu, “scary hour” nije samo alat za organizaciju vremena nego i vježba emocionalne hrabrosti.

@not_aclue Another #scaryhour ! Im glad you guys seem to be happy I’m back!! I’m happy to be back 🥰 #adhd #adhdtiktok #fyp #adhdhacks #productivity ♬ Weightless – Arlo Parks

Benefiti “scary houra”: fokus, samopouzdanje i stvarna promjena

Jedan od najvećih benefita “scary houra” jest osjećaj olakšanja nakon obavljenog zadatka koji ste dugo odgađali. Osim što ćete imati konkretnije rezultate, s vremenom ćete primijetiti i povećanje samopouzdanja. Uspješno suočavanje s neugodnim zadacima jača osjećaj kontrole nad vlastitim životom, a s njime dolazi i bolja mentalna jasnoća.

“Scary hour” također pomaže u izgradnji bolje rutine

Umjesto da čekate da “dođe inspiracija” ili da se “osjećate spremno”, navikavate se djelovati unatoč nelagodi. I što je najvažnije, rezultati su mjerljivi. Riješeni mailovi, predani projekti, precrtani zadaci s liste, sve to doprinosi osjećaju napretka koji je, osobito u digitalno preopterećenom svijetu, dragocjeniji nego ikad.

Negativne strane: može li “scary hour” postati još jedan izvor pritiska

Unatoč entuzijazmu koji vlada na TikToku, “scary hour” nije čarobno rješenje za sve. Kao i kod svake produktivne metode, postoji rizik da preraste u novi oblik samonametnutog pritiska.

Ako “scary hour” shvatimo kao još jednu obvezu koju “moramo” obaviti savršeno svaki dan, možemo dodatno opteretiti već umoran um

Također, za osobe koje se bore s anksioznošću ili sličnim stanjima, metoda može djelovati previše intenzivno bez dodatne podrške ili strukturiranih alata. U takvim slučajevima, “scary hour” treba prilagoditi vlastitim granicama i emocionalnom stanju. Možda će to biti “scary 30 minuta” ili samo jedan zadatak dnevno.

“Scary hour” nije (toliko) strašan kao što zvuči

Iako ime sugerira suprotno, “scary hour” zapravo je poziv na suočavanje. Suočavanje s obvezama, samim sobom i navikama koje nas koče. U svijetu u kojem često tražimo motivaciju izvan sebe, možda je upravo tih 60 minuta introspektivne discipline ono što nam stvarno treba.

Naravno, ovo neće riješiti sve naše probleme, niti će eliminirati prokrastinaciju preko noći. No, kao alat za svakodnevno suočavanje s onim što najviše odgađamo, “scary hour” ima potencijal podsjetiti nas na ono što TikTok rijetko naglašava. Prava moć leži u dosljednosti, a ne u savršenstvu.